Blagdan Sveta tri kralja

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 6 siječnja, 2022 09:10

Blagdan Sveta tri kralja

Katolici diljem svijeta  6. siječnja slave Sveta tri kralja, dan koji ujedno predstavlja završetak božićnih blagdana.
Na današnji su dan, kaže Biblija, u Betlehem stigli mudraci s istoka, kako bi se poklonili novorođenom djetetu, budućem kralju Židova. Sveta tri kralja ili Bogojavljanje, dolazi od grčke riječi “Epiphaneia'” kojom se misli na prikazanje Boga. Treći termin, Vodokršće, u svakodnevnom se govoru koristi nešto manje, a blagdan se nekada zvao i Tri mudraca s istoka.
Na Tri kralja se po kršćanskoj tradiciji dariva Mali Božić, a osnova je priča o tri kralja (ili mudraca) koji s istoka dolaze do Betlehema da vide i daruju malog Isusa. Svećenik i pomoćnici toga dana obilaze i blagoslivljaju kuće, te ih se dariva novcem i časti prošekom i mandulatom.
Karakteristično je za naše krajeve takozvano biranje kralja – to je običaj smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića (ponegdje i o Pokladama), kada bi se birao bi se kralj ili knez, koji ima svoje oznake – štap i krunu. Nazivao bi se (a to je i bio) smiješni kralj ili doža. Isti takav bio je i izbor seoskog kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa znacima vlasti,pratnjom, čašćenjem.
Koleda, kolenda je ophod, čestitarska obredna crkvena pjesma što se pjeva o Božiću ili Novoj godini. Koleda su i naziv za božićni krijes, obrednu vatru. Najčešće se koledanje vršilo dvanaest dana poslije Božića. Božićna i novogodišnja koleda su u postanku različita od onih na Sveta tri kralja (zvjezdari). Dok ovi prvi imaju svoje korijene u pretkršćanskim ophodima na kraju godine, zvjezdari nastaju kao kršćanski običaj. Ponegdje se nazivaju čaroice, fiole.

Običaji u Hrvatskoj

Uz blagdan Sveta tri Kralja vezano je više običaja. Svakako je najpoznatiji crkveni običaj blagoslova vode. U crkvi na Tri kralja svećenik bi blagoslovio dvije velike bačve vode, a narod bi tu vodu točio u boce i kasnije nosio svojim kućama. Kad bi se sveta voda donijela kući, svi bi se malo napili nje. No, prije nego se popije, prvo se prekriži, a potom se moli vjerovanje i škrope sve prostorije u kući bez obzira da li svećenik te godine do Tri kralja blagoslovio kuću ili nije.

U sjeverozapadnim i sjevernim krajevima npr. u okolici Zagreba i Bjelovara uobičajeni su bili ophodi zvjezdara. To je grupa od tri dječaka, koji drže betlehemsku zvijezdu od kartona. Zovu se i betlemehari ili svjećari. Obilazili su kuće, nekad i uz pratnju dječaka koji su svirali te pjevali: “O Sveta tri kralja o blažen vaš dan, kad Sveti Kralj Mladi bil z neba poslan”. Pri tome su dobivali poklone od mještana svojeg i drugih sela.

U Zagorju se blagoslov kuća naziva “Križec” prilikom čega svećenik s dvojicom pomoćnika koje nazivaju glorijaci, a negdje i križari, obilaze i blagoslivljaju kuće započinjući molitvu zazivom – Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj! – te nastavlja – po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama.

Prilikom blagoslova kuća svećenik je na nadvratnike kredom upisivao G + M + B što je označavalo inicijale trojice kraljeva – Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga ‘G stajalo ‘C’ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim za Christus mansionem benedicat, što u prijevodu znači – Krist prebivalište blagoslivlja. Oko inicijala upisivale su se brojke koje označavaju tekuću godinu. Nakon blagoslova okupljeni ukućani nagrađuju svećenika darovima koji su prije bili u naturi, a danas se gotovo isključivo daruje novac.

Na Tri kralja se iznosi i pšenica iz kuće. Ona se razdijeli domaćim životinjama da je pojedu. Usto se na Tri kralja uklanja iz kuće sav ‘božićni ugođaj’, uključujući i božićno drvce.

Na koncu kažimo kako je, među ostalima, postojao još jedan stari običaj, doduše rezerviran samo za najhrabrije – zimsko kupanje. Naime, tko se “na dvoru” okupa na Tri kralja, bit će zdrav cijelu godinu. Interesantno da su ovaj običaj prakticirale osobe razne životne dobi i žene i muškarci, posebno ako se uzme u obzir da je često puta trebalo za ovo kupanje probiti led i smočiti se do vrata u vodu. Ako bi netko još uspio uzeti vode u usta, u ustima je donijeti u kuću i ispustiti na žeru u ognjištu ili šporet, onda, uz to što će biti zdrav čitave godine, nikad ga neće boljeti zubi.

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 6 siječnja, 2022 09:10