Pozivamo drage sugrađane da se odazovu akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Primoštenu 13. veljače 2018.

PrimostenPlus
od PrimostenPlus veljača 12, 2018 12:29

Pozivamo drage sugrađane da se odazovu akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Primoštenu 13. veljače 2018.

Pozivamo drage sugrađane da se odazovu akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Primoštenu. Akcija će se održati u prostorijama Općine Primošten 13. veljače 2018./utorak/ od 9.00 – 11.30 sati.

Nakon darivanja slijedi zajedničko druženje i ručak kojeg kao i svake godine sponzorira Općina Primošten.

Klub darivatelja krvi Primošten i Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik zahvaljuju u ime svih kojima je krv potrebna.

 

Foto:Arhiva Primošten Plus
davanje-krvi1

Saznajte nešto više o darivanju krvi kroz odgovore na često postavljena pitanja.

TKO MOŽE DARIVATI KRV?

Krv može darivati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja:

  • Dob: od 18 do 65 godina, do 60 godina ako krv daje prvi put, do 70 godina 1-2 godišnje nakon pregleda i odluke liječnika specijalista transfuzijske medicine.
  • Tjelesna težina: iznad 55 kg, proporcionalna visini.
  • Tjelesna temperatura: do 37°C.
  • Krvni tlak: sistolični 100 do 180 mm Hg, dijastolični 60 do 110 mm Hg.
  • Puls: 50 do 100 otkucaja u minuti.
  • Hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.
  • U Hrvatskoj, muškarci, darivatelji pune krvi smiju dati krv do 4 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 3 mjeseca. Žene, darivateljice pune krvi, smiju dati krv do 3 puta godišnje, s razmakom između darivanja od 4 mjeseca.

Krvne grupe

KAKO SE DARUJE KRV?

Darivanje krvi jednostavan je postupak.
Vaše zdravlje nam je značajno i stoga svako darivanje krvi uključuje provjeru vašeg zdravstvenog stanja.

      Provjera količine željeza u krvi:

  • brzom metodom, iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta.

      Kratki razgovor s liječnikom:

  • provjera vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.

      Liječnički pregled:

  • Uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca.
    Tek kada smo sigurni da smijete dati krv započinje postupak uzimanja krvi.

       Darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi:

  • Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu.
    Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv.
    Samo darivanje krvi traje 8 – 12 minuta. Igla i plastična vrećica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu uporabu, tj. mogu se primijetiti samo za jednokratno darivanje.
  • Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok.
    Sveukupno, darivanje krvi vam može oduzeti oko 30 minuta vašeg vremena.

 darivanje krvi primošten

ŠTETI LI DARIVANJE KRVI ZDRAVLJU?

Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivatelja krvi. Svaka zdrava osoba između 18 i 65 (70) godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, 3 do 4 puta tijekom jedne godine.

Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 tjedana.
Darivanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima (crvene krvne stanice).
Darivanjem 450 mL krvi darivatelj gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 do 2 mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.
Prije svakog darivanja krvi obvezno provjeravamo zdravstveno stanje darivatelja i količinu željeza u njegovoj krvi. Krv se uzima samo kada je darivatelj zdrav i ima dovoljno željeza.
Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje davatelja. Darivanje krvi ujedno je i kontrola zdravlja darivatelja.

MOŽE LI SE DARIVANJEM KRVI ZARAZITI OD NEKE BOLESTI?

Tijekom darivanja krvi ne postoji mogućnost zaraze davatelja.
Sav pribor za uzimanje krvi – igle, plastične vrećice i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su uporabu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu uporabu.

RAZVIJA LI SE OVISNOST ZA DARIVANJE KRVI?

Darivanje krvi ne uzrokuje ovisnost u  darivatelja krvi.


Darivanjem krvi može se započeti i prestati u svako doba između 18 i 65 (70)  godina života.
Darivanjem krvi ne nastaju nikakve štetne tjelesne promjene ili posljedice po organizam.

Neki ljudi se ipak bolje osjećaju nakon što daruju krv i zato daruju krv nekoliko puta godišnje. Ta je pojava češća u osoba s blago povišenim krvnim tlakom. U tih je osoba darivanje krvi ujedno i način ublažavanja simptoma uzrokovanih blagim povišenjem krvnog tlaka, ali nije način liječenja povišenog tlaka.

ZAŠTO SE ODMAH NAKON DARIVANJA KRVI NE SMIJE PUŠITI?

Mnogi se pušači – darivatelji krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja.
Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se zapuši odmah nakon završenog darivanja krvi, u nekih, osobito mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine. Postoji još čitav niz zdravstvenih i društvenih razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pušiti, zar ne?

MORA LI SE PRIJE DARIVANJA KRVI BITI “NA TAŠTE”?

Prije davanja krvi nije potrebno biti natašte.

  • Davanje krvi je sastavni dio svakodnevnog ljudskog načina života i čovjek na taj dan treba uobičajeno jesti i piti.
  • Osjećati ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok. Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti uneseni u bolesnika i nanijeti mu štetu.

MORA LI SE PRIJE DARIVANJA KRVI BITI “NA TAŠTE”?

Prije davanja krvi nije potrebno biti natašte.

  • Davanje krvi je sastavni dio svakodnevnog ljudskog načina života i čovjek na taj dan treba uobičajeno jesti i piti.
  • Osjećati ćete se bolje ako nekoliko sati prije davanja krvi pojedete lagani obrok. Jedino Vas molimo da unutar 8 sati prije davanja krvi ne jedete izrazito masnu hranu i ne pijete alkohol jer njihovi sastojci mogu transfuzijom krvi biti uneseni u bolesnika i nanijeti mu štetu.

ZAŠTO SE NEKI DARIVATELJI NE OSJEĆAJU DOBRO NAKON DARIVANJA KRVI?

Većina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 mL  krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave su tijekom davanja krvi rijetkost i opažaju se u oko 3 do 5% davanja krvi. Nuspojave se mogu pojaviti tijekom darivanja, ali i do više  sati nakon darivanja krvi.

Nuspojave mogu biti blage, srednje teške i teške.

Najčešće se javljaju blage nuspojave poput nelagode, nervoze, zabrinutosti, ubrzanog ili dubokog disanja, bljedoće i znojenja, vrtoglavice i magljenja pred očima, te mučnina i povraćanja.

Srednje i jake nuspojave su vrlo rijetke i opažaju se u 1 do 3% svih nuspojava. To su nesvjestica i grčevi. Najčešći uzrok nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.

darivanje krvi u primoštenu

ZAŠTO SE NEKI LJUDI NE ODLUČUJU DARIVATI KRV?

U Hrvatskoj se prikupi godišnje 38 doza krvi/1000 stanovnika, iako postoje uvjeti da dobrovoljno davalaštvo krvi bude razvijeno kao i u Zapadnoj Europi (50 darivanja/1000 stanovnika).

Anketirali smo ljude o motivima za darivanje krvi:

Odgovori darivatelja krvi: najčešći razlog zbog kojeg daruju krv je izrazito human – želja da se učini dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Darivatelji krvi imaju divan osjećaj osobnog zadovoljstva da su spasili nečiji život.

Odgovori ne darivatelja krvi: najčešći razlog za nedarivanje krvi je strah i slabo znanje o potrebama i samom darivanju krvi.

Sve što je u svezi s darivanjem krvi treba biti javno, bez tajni, dobro obrazloženo. Sve nejasnoće i zablude trebaju biti razjašnjene jer se time razbija strah u ljudi. Što je bolje informirano pučanstvo, veća je vjerojatnost da će ljudi prepoznati neke od motiva za darivanje krvi.

KOJE OSOBINE IMA PROSJEČNI DOBROVOLJNI DARIVATELJ KRVI U HRVATSKOJ?

Prosječna je dob darivatelja krvi u Hrvatskoj 32 godine.

Davatelji  krvi pretežno su muškarci, osobe u braku koje imaju jedno ili više djece i pripadaju srednjem socijalno-ekonomskom sloju.

Vrlo često te osobe imaju izražen socijalni osjećaj i aktivne su u različitim kulturnim i športskim društvima.

Krvne grupe

ZAŠTO JE POTREBNA TOČNA IDENTIFIKACIJA DARIVATELJA KRVI?

Prije nego pristupite darivanju krvi tražimo od vas osobnu iskaznicu i podatke koje provjeravamo prije svakog sljedećeg darivanja krvi:

  • Ime i prezime,
  • mjesto rođenja,
  • JMBG (jedinstveni matični broj građana),
  • adresu stanovanja,
  • mjesto zaposlenja,
  • broj telefona u stanu i na poslu,
  • Knjižicu darivatelja krvi i broj dosadašnjih darivanja krvi, ako imate.

Svakoj osobi koja odluči darivati krv kompjutorski otvaramo Karton darivatelja krvi, u  kojeg se uz osobne podatke unose i slijedeći podaci:

  • Mjesto darivanja krvi,
  • broj trenutnog darivanja,
  • ime liječnika koji je pregledao darivatelja,
  • rezultat liječničkog pregleda prije darivanja,
  • razlozi za odgađanje od darivanja ili trajno isključenje,
  • nuspojave tijekom darivanja,
  • ime djelatnika koji je izvršio uzimanje krvi,
  • rezultate laboratorijskih ispitivanja krvi.

Navedeni podaci su nam vrlo važni iz sljedećih razloga:

  • U pojedinim krajevima Hrvatske više stanovnika često imaju isto ime i prezime, ime oca, pa čak i mjesto i godinu rođenja. Stoga može doći do zamjene u identifikaciji darivatelja krvi. JMBG je jedini podatak koji je različit za svakog građanina Hrvatske.
  • Ako darivatelj krvi ima kasnu reakciju na darivanje krvi, možemo ustanoviti razloge.
  • Gdje se dogodi da bolesnik koji je primio krv oboli od krvlju prenosive bolesti praćenjem podataka transfundirane doze krvi od bolesnika do darivatelja krvi, možemo potvrditi ili isključiti mogućnost zaraze transfuzijom krvi.
  • Postoji jedan mali broj davatelja krvi koje smo iz zdravstvenih razloga trajno isključili iz daljnjeg darivanja krvi. Neki od njih ne mogu prihvatiti činjenicu da više ne smiju darivati krv i nastoje nastaviti darivati krv. Nastavkom darivanja krvi te osobe mogu oštetiti svoje zdravlje ili zdravlje bolesnika koji bi bio liječen njihovom krvlju. Svaka transfuzijska ustanova obvezna je voditi i zanavljati kartoteku trajno odbijenih davatelja kako bi spriječila uzimanje njihove krvi.
  • Nakon svakog darivanja vaša se krv laboratorijski ispituje na prisutnost uzročnika bolesti koji se mogu prenijeti krvlju. Zbog zaštite Vašega zdravlja dužni smo Vas pravodobno obavijestiti o nalazima testiranja.
  • Svi podaci o dobrovoljnom darivatelju krvi i rezultati testiranja liječnička su tajna i tajnost podataka je osigurana.
  • U Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu u Zagrebu u potpunosti su kompjutorizirani svi podaci o darivateljima krvi, dozama uzete krvi, pripravcima priređenim iz doza krvi, rezultatima ispitivanja i ustanovi u koju je dostavljena krv. Svi podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa.

donacija krvi u primoštenu

ZAŠTO SE ORGANIZIRA DOBROVOLJNO DARIVANJE KRVI?

Krv nije moguće proizvesti na umjetan način. Jedini izvor toga lijeka je čovjek – darivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba krv kao lijek, ovisni smo samo o dobrovoljnim darivateljima krvi.

Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika potrebno je uvijek imati dovoljan broj darivatelja krvi, a time i dovoljne količine krvi u pričuvi.
Program okupljanja dobrovoljnih darivatelja krvi je socijalni program. U Hrvatskoj, kao i u drugim europskim zemljama, odnos između darivatelja i transfuzijske službe osniva se na partnerstvu između darivatelja krvi, društva/zajednice i transfuzijske službe.
U osnovi transfuzijske djelatnosti jest program okupljanja darivatelja krvi. O provedbi toga programa ovisi liječenje bolesnika transfuzijama krvi, krvnim pripravcima i derivatima plazme.

Načela rada transfuzijske djelatnosti regulirani su zakonima, propisima i uputama radi:

  • osiguranja mogućnosti liječenja transfuzijama krvi, krvnim pripravcima i derivatima plazme svakom bolesniku kojem je takvo liječenje potrebno,
  • osiguranja opskrbe krvlju i krvnim pripravcima tijekom čitave godine, u količinama koje su dovoljne za liječenje bolesnika i postavljanje dijagnoze,
  • sigurnosti darivatelja i bolesnika. Potrebno je postići najviši prihvatljiv standard u prikupljanju krvi, prikupljanju pojedinih krvnih sastojaka, laboratorijskom ispitivanju, izradi pripravaka iz krvi i njihovoj upotrebi primjenom svih poznatih znanstvenih spoznaja,
  • provedbe djelotvornog i ekonomičnog uzimanja, obrade i uporabe nacionalnih zaliha krvi i krvnih pripravaka.

KOJA PRAVA I POGODNOSTI IMAJU DOBROVOLJNI DARIVATELJI KRVI U HRVATSKOJ?

1.        U Republici Hrvatskoj dobrovoljni darivatelji krvi imaju pravo na plaćeni dopust (1 slobodan dan) s naslova Dobrovoljnog darivanja krvi koji se ostvaruje tijekom kalendarske godine sukladno radnim obavezama. Zakon o radu(pročišćeni tekst) čl. 57. st. 5 (NN 137/04).

2.        Ovo pravo je povoljnije riješeno pojedinim kolektivnim ugovorima, tako primjerice dobrovoljnim darivateljima krvi pripada pravo na 2 dana plaćenog dopusta za svako darivanje krvi do najviše 10 dana u kalendarskoj godini. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja čl. 43. st.1. podstavak 9.(NN 09/05).

3.        Za dobrovoljne darivatelje krvi koji su osiguranici HZZO ( Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje), i to za muškarce koji su krv darovali više od 35 puta i žene koje su darovale krv više od 25 puta, sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osuguranja koje provodi HZZO osiguravaju se u državnom proračunu: Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju čl. 14a. stavak1. točka 3 (NN 85/06, NN 150/08)

4.       Dobrovoljni darivatelji krvi u gradu Zagrebu imaju pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu za javni prijevoz koji se odvija unutar područja javnog prijevoza Grada Zagreba, i to muškarci koji su darovali krv 30 i više puta i žene koje su krv darovale 20 i više puta, ako to pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi. (Odluka gradske skupštine Grada Zagreba o socijalnoj skrbi od 28.09.06., te Odluka o izmjenama odluke o socijalnoj skrbi od 31.03.09. čl.5.

5.        Za dobivanje besplatne pokazne karte u HZTM je potrebno donijeti potvrdu od radne organizacije, ako je osoba zaposlena a ne prima plaćeni prijevoz ili kartu, a ako je umirovljenik – potvrdu da je u mirovini. U osobnoj iskaznici mora biti navedeno prebivalište – Zagreb.

6.        Korisnike prava utvrđuje Ured na temelju podataka HZTM uz predočenje dokaza potrebnih       za ostvarenje prava prema navedenoj odluci.

KOLIKO LJUDI DARUJE KRV?

Teoretski, krv može dati oko 60% svih muškaraca i oko 50% žena u pučanstvu.

  • Stvarni postotak ljudi koji daju krv je manji – u Hrvatskoj krv daje 3,8% stanovništva, odnosno sakupi se 38 doza na 1000 stanovnika.
  • U Hrvatskom registru darivatelja krvi evidentirano je oko 100 000 darivatelja koji godišnje daju oko 160 000 doza krvi.
  • 70% darivatelja krvi su muškarci, a 30% su žene.
  • 85% svih darivatelja su višestruki davatelji krvi koji daruju krv do 2 puta godišnje, odnosno 3 do 5 puta u životu.

Broj dobrovoljnih darivatelja krvi na 100 stanovnika u nekim europskim zemljama i SAD:

ZEMLJA%ZEMLJA%
Švicarska9,7Norveška4,8
Francuska8,1Irska4,6
Finska7,4Nizozemska4,6
Danska6,6Hrvatska3,8
Belgija5,9Španjolska1,5
Švedska4,9SAD6,1

HRVATSKI ZAVOD ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU

 

PrimostenPlus
od PrimostenPlus veljača 12, 2018 12:29