Struka nezadovoljna novim ‘turističkim’ zakonom: Promjene su kozmetičke, nećemo ga podržati!

od PrimostenPlus L.S. 29 ožujka, 2017 14:35

Slični članci

Kada ovih dana u javnu raspravu krene Prijedlog zakona o turističkoj pristojbi koji je izradilo Ministarstvo turizma, malo je onih unutar turističke struke koji će njime biti zadovoljni. Naime, nakon višemjesečnih najava velikih promjena koje su njime trebale uslijediti, čini se da je najveća promjena ona u nazivu same pristojbe koja više neće biti boravišna, nego turistička pristojba. Sve ostale izmjene mogle bi se nazvati tek kozmetičkima jer se suštinski vrlo malo toga promijenilo u zakonu koji bi trebao u Saboru biti usvojen do srpnja.

Članovi radne skupine sastavljene od predstavnika strukovnih udruga i sustava HTZ-a koji su puna dva mjeseca „bistrili“ novi zakon, ograđuju se od njegova sadašnjeg sadržaja za koji odgovornost, kažu, snosi Ministarstvo turizma. Primjedbe i prijedlozi strukovnih udruga i županijskih turističkih zajednica izneseni tijekom niza radnih sastanaka, tvrde nam, uglavnom nisu usvojeni pa stoga Zakon o turističkoj pristojbi ima više oponenata nego zagovornika i prije nego je krenuo u proceduru usvajanja.

Ljutiti hotelijeri

Tako u radnom prijedlogu zakona nema čak ni dugo najavljivane promjene visine boravišne pristojbe koja je već nevjerojatnih 20 godina na istoj razini od sedam kuna. Takva će i ostati, s razlikom što će to biti određeno kao najniži iznos, dok o povećanju odlučuju vijeća turističkih zajednica svakoga grada i općine. To znači da će 328 turističkih zajednica u Hrvatskoj odlučivati svaka o svojoj visini turističke pristojbe. Kada se zna da u njihovim turističkim vijećima sjede mahom predstavnici realnog sektora (hotelijeri, agencije) kojima visina pristojbe utječe na njihovu konačnu cijenu prema gostu i uvijek se trude da ona bude što niža, jasno je da je ministarstvo taj „vrući krumpir“ povećanja pristojbe zapravo ostavilo lokalnoj razini koja se za to treba izboriti.

U Ministarstvu turizma, pak, kažu kako se zapravo radi o decentralizaciji jer svima se daje mogućnost odlučiti o tome koliko će naplaćivati gostima pristojbu, no lokalne razine to tumače kao njihovo bježanje od odgovornosti.
Energično protiv predloženog zakona su i poslodavci u hotelijerstvu koji su, kako smo neslužbeno saznali, najavili kako neće podržati novi prijedlog zakona jer zahtijevaju da se sve zakonske promjene koje se tiču visine pristojbe, turističkih članarina i načina rada sustava HTZ-a rješavaju istovremeno kroz sve zakone koji se tiču HTZ-a (Zakon o pristojbi, Zakon o članarinama i Zakon o HTZ-u). Ministar Gari Cappelli, međutim, ima drugačije mišljenje.

– Svi koji se ne slažu s mogućnošću za podizanje visine pristojbe – jer kažu da se prije toga mora mijenjati Zakon o HTZ-u, čime bi sustav dobio nove zadaće – nisu u pravu. Sustav HTZ-a funkcionira, a boravišna pristojba nije se određivala zbog sustava HTZ-a.

Primoštenska obala prkosi nadolazećoj jeseni

HTZ-u treba dati mogućnosti veće kreativnosti i boljeg rada, usavršavanja i odgovornosti kao destinacijskih menadžment organizacija. Neke od njih već sada to odlično rade, a ministarstvo će im pomoći u edukaciji i stjecanju novih znanja, posebno za zaposlenike koji mogu pratiti EU fondove i povlačiti novac za svoje projekte, a većina ih sada to nema. Tu ćemo im pomoći – kazao nam je ministar Cappelli.

S druge strane, ni najavljene turističke pristojbe koje bi se prvi put trebale početi naplaćivati za putnike s kruzera, predloženim zakonom nisu definirane. Naime, zakon nije kazao hoće li se one i u kojem iznosu naplaćivati po iskrcanim putnicima, dužini broda ili po kapacitetu putnika na brodu.