Mali ribolov postao mali priobalni ribolov: “Niko, niko nije kriv”

Slični članci

• PIKADO: Oliva X i dalje bez poraza – Peta pobjeda u nizu
• OTVORENJE 2023. GODINE?!: Resort za 350 zaposlenika i 1,2 tisuća turista – Potpisan ugovor o izgradnji kanalizacijskog sustava vrijednom 30 milijuna kuna
• Danas će prevladavati sunčano i vrlo toplo, ponegdje i vruće

Naizgled formalna promjena naziva otvara čitav niz problema zbog propisa EU koje Hrvatska mora poštivati, od zabrane korištenja mreža stajačica za one “sportske” ribare koji nisu upali u kvotu od 3500 dozvola, a kojima je to često značilo preživljavanje, do dozvole prodaje ribe za 3500 odabranih u kategoriju “malog priobalnog ribolova” pod određenim uvjetima jer prelaze u “gospodarsku” djelatnost

Od početka ove godine mali ribolov, kao kategorija ribolova za osobne potrebe, prestao je postojati u Hrvatskoj. Posljednjih dana se nekoliko stvari odigralo vezano za tu složenu problematiku: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo je prije tjedan dana objavila novi Pravilnik kojim je regulirano izdavanje odobrenja za “mali obalni ribolov”, dok je na inicijativu Otočnog sabora (udruge za razvitak hrvatskih otoka te povezivanje svih otočana i prijatelja mora) dogovoreno osnivanje Radne grupe kojoj bi cilj bio pokretanje postupka oko zaštite tradicionalnog življenja na otocima i priobalju.

 

Ključnom se promjenom pokazala dozvola (ne)korištenja mreža stajačica do 200 metara duljine. Do pristupanja Hrvatske EU, plus godinu i pol dana prijelaznog perioda, malim ribolovom se bavilo 13 tisuća ribara, mahom otočana i stanovnika priobalja. Zakonski, svi su mogli koristiti jednostruke mreže stajačice te ostale propisane ribarske alate, i za vlastite potrebe (prodaja je bila zabranjena za sve imaoce takvih dozvola) loviti do pet kilograma ribe i drugih organizama dnevno. No, Mediteranskom uredbom iz 2006. godine koju je Hrvatska potpisala, zabranjena je upotreba mreža stajačica izvan kategorije gospodarskog ribolova, tako su od 1. siječnja 2015. godine prestale važiti dozvole za mali ribolov.

Bodovanje ribara

Kako bi zadovoljili europske propise, naša administracija je odlučila uvesti kategoriju “malog obalnog ribolova” koji prelazi u gospodarsku djelatnost te izdati 3,500 povlastica u toj kategoriji dosadašnjim imaocima dozvola za mali ribolov. Novim Pravilnikom ribari će se bodovati – najviše za stanovnike otoka prve i druge skupine pa oni s najdužim prebivalištem, starije osobe, lošijeg imovinskog stanja, branitelji, invalidi Domovinskog rata, sve će nositi određene bodove kako bi se došlo do 3,500 dozvola. Kada jednom dobiju dozvole, “sretnici” će imati pravo loviti mrežama stajačicama te prodavati svoj ulov – lokalno. No, i dalje im ostaje limit od pet kilograma ulova dnevno, dok će uz to dobiti i nekoliko obaveza: za početak platiti upravnu pristojbu državi, zatim voditi dokumentaciju, a kako će funkcionirati izdavanje računa i zadovoljavanje sanitarno-zdravstvenih propisa (kao gospodarska djelatnost) tek će praksa pokazati…

Ostali mali ribari, koji se ne prijave za tih 3,500 povlastica u “malom obalnom ribolovu”, prelaze u sportsko-rekreacijsku kategoriju te će besplatno dobiti dozvole, najavio je prije nekoliko dana Ante Mišura, pomoćnik ministra iz Uprave za ribarstvo. Nekadašnji mali ribari, njih dakle desetak tisuća, gube pravo na korištenje mreža stajačica, no i dalje smiju dnevno izlovljavati do pet kilograma ribe, samo drugim alatima, te ga ne smiju prodavati.

Na ove promjene, koje su poznate već odavno, rekacije su kao valjda i o svakoj temi u Hrvata, dvojake. Upravo su iz Otočnog Sabora “najžešći” protivnici zabrane lova mrežama za većinu otočana i ljudi koji žive uz more.

– Mali ribolov zajedno s korištenjem mreža je način preživljavanja otočana, ali i na velikom dijelu priobalja, to je tradicijski način života. Tko je zakinut zabranom mreža? Domicilno stanovništvo, iz čijeg načina života su recimo i iznikli Nacionalni parkovi poput Kornata ili Mljeta. I sad oni ne smiju baciti mrežu gavunaru, zabranjena je mljetska vrša,…

Donijeli smo zaključak da se zbog svega ide u formiranje radne grupe, tek trebaju imenovati svoje predstavnike iz ministarstva poljoprivrede, kulture, zaštite okoliša, regionalnog razvoja, zadarskog i splitskog Sveučilišta, a u radnoj grupi će biti i predstavnici lokalnih akcijskih grupa te Otočnog sabora. Cilj nam je pokrenuti postupak zaštite tradicionalnog življenja na otocima i priobalju,  zaštitu malog ribolova kao nacionalnog identiteta i ključnog pitanja opstojnosti stanovnika na Jadranu. Pozivamo se na rezolucije koje govore o načinima ribolova na Jadransko-Jonskom području i koje dozvoljavaju da države samostalno odluče o ribolovnim alatima kako bi se održao tradicijski ribolov. U ovom projektu će se sigurno naći i profesionalni ribari, zbog nekih zabranjenih alata. Također, profesionalni ribari ako se odluče zatvoriti obrt, automatski dobivaju povlasticu za mali obalni ribolov te njihov broj ne ulazi u onu kvotu od 3,500. – između ostalog nam je kazao predsjednik Otočnog sabora Denis Barić.

 

Nelojalna konkurencija

Ipak, među profesionalnim ribarima pa i rekreativcima, ukidanje malog ribolova smatraju pozitivnim. Drže kako je često u pitanju bila nelojalna konkurencija, kako su mali ribari izlovljavali preko  dozvoljenih pet kilograma te ih potom prodavali “na crno”, dok sportski ribolovci smatraju da su bacanjem mreža (često uz samu obalu) mali ribolovci naštetili ribljem fondu. Barić međutim tvrdi da je sve stvar poštivanja zakona i pravila, jer u Otočnom saboru ima dosta i profesionalnih ribara s koćaricama, odnosno da svatko odgovara za svoje postupke te da se prekršajima, bilo malih ribara bilo profesionalaca, trebaju baviti institucije.

Prof. dr. Alen Soldo, predstojnik diplomskoga studija Morsko ribarstvo na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu i prorektor za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilišta u Splitu, smatra da se “pravilno reguliran ribolov za osobne potrebe mrežama stajačicama naših priobalnih i otočnih stanovnika mora riješiti u budućnosti, no nije optimist dok god se „rješavanjem“ problema u ribarstvu i dalje bave isključivo „stručnjaci opće prakse“, a prave stručnjake nitko ništa ne pita.

– Neke sjeverne zemlje EU izborile su se za propis koji im to dozvoljava, dok je za nas obvezujuća Mediteranska uredba što ipak ne znači da se u nekim zemljama Mediterana ne prakticira takva vrsta ribolova. Primjerice, u Grčkoj i na Cipru, korištenje mreža stajačica za osobne potrebe masovna je pojava pred kojom vlasti sustavno „zatvaraju oči“. Jasno, to ni njima nije zakonski dozvoljeno, ali su te zemlje, uz ostale mediteranske zemlje čiji su predstavnici izrazili volju da se pitanje dozvole ribolova za osobne potrebe pokrene, naši potencijalni partneri u rješavanju ovog problema.

 

“Administracija bi vjerojatno bila najsretnija kada ribara ne bi ni bilo”

Dakle, problem se može riješiti u Brusselu, ali naše Ministarstvo poljoprivrede se do današnjeg dana još nije službeno izjasnilo što misli o malom ribolovu. Naša ribarska administracija bi vjerojatno bila najsretnija kada ribara ne bi ni bilo. Poanta je u tome da po sili zakona ribarska administracija mora postojati i što je više onih koji se bave ribolovom više je posla i problema. Ako nema ribara, nema ni problema…a plaća dolazi. – nije se libio otvoreno kazati što misli o nadležnim državnim institucijama prof. Soldo.

– Sve kategorije ribolova imaju štetan utjecaj na žive organizme i okoliš, a svrha gospodarenja je da prepozna razinu tog utjecaja te da ga određenim mjerama smanji na najmanju moguću mjeru. I ribolov mrežama stajačicama za osobne potrebe ima negativan utjecaj, ali s druge strane onima koji ne razumiju potrebu postojanja takvog ribolova preporučam da odu preko zime na Unije, Premuda, Susak, Biševo, Svetac ili neki drugi dalji otok. Vjerujem da će im razlozi potrebe malog ribolova svakim danom njihova boravka na nekom od tih otoka biti sve jasniji i jasniji!

Ukidanjem malog ribolova, jedan dio njih će moći preći u mali obalni ribolov, gdje će im ulov biti ograničen isto na 5 kg, a svi ostali će preći u kategorije sportskog ili rekreacijskog ribolova, gdje se također može loviti 5 kg. To znači da će ukupni broj sudionika u ribolovu u istočnom Jadranu ostati potpuno isti, kao i količina ulova. Ono što je problem u ovome je činjenica da su mali ribari u svojim ulovima, radi mreža stajačica, imali značajnu količinu traglja i bukve, kao i drugih riba koje se ne ciljaju u udičarskom ribolovu, dok će se sada povećanjem broja udičara povećati i ribolov arbuna, fratra, šarga i drugih udičarskih lovina, pa je time ukidanje mreža stajačica zapravo kontraproduktivno. – zaključio je Alen Soldo.

Iz Uprave za ribarstvo pak niti nakon nekoliko dana nismo dobili odgovore na pitanja vezana za ovu izuzetno važnu temu.

Izvor:Dalmacijanews.hr/Mario Matana