Ah ti običaji….

Slični članci

• VIDEO – Magla u Primoštenu 31.10.2022.
• Ako niste znali, čeka vas ” turistička članarina “
• Klub roditelja u vrtiću Bosiljak

Silvestarsku večer često prati uzrečica: Kako dočekaš novu godinu, takva će ti i biti. Ulazak u novu godinu simblizira obnavljanje života i nov početak, stoga se oduvijek pomno pazilo kojim ritualima započeti novo razdoblje. Običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, no većina ima isti cilj: otjerati zle duhove i prizvati zdravlje i sreću. U različitim regijama, a pogotovo u ruralnim predjelima, Hrvati imaju niz malih svečanosti kojima nastoje što bolje obilježiti novi početak, a neki od rituala i danas se poštuju.

HRVATSKA :

”Navišćivanje”

Noć uoči same Nove godine neki od hrvatskih otoka, poput Visa i Korčule njeguju stari običaj ”navišćivanja” ili ”koledovanja”. U kasnim popodnevnim satima djeca u malim grupicama odlaze do kuća prijatelja i rodbine, te im pjevaju božićne pjesme i čestitaju nadolazeće “mlado lito”. Običaj je da se prvo pokuca na vrata domaćina i pita može li se otpjevati, nakon čega se djecu ugosti i počasti. Navišćuje se tri puta godišnje: na Badnjak, Silvestrovo i uoči Sveta Tri Kralja, a osim što se tako njeguje tradicija, mnogoj je djeci ovo dobra prilik za džeparac jer dok su nekoć pjevači dobijali kolače ili voće, danas ih se za trud najčešće nagrađuje novcem.

Dnevni rituali

Prvo jutro u novoj godini ukućanima je bilo najvažnije dozvati sreću koja će ih pratit narednih 12 mjeseci. Ujutro bi se umili u lavoru čiste vode s jednom jabukom u kojoj bi se umetnuo novčić, kako bi kroz cijelu godinu ukućani bili zdravi i bogati. Među čestitarima u kuću je morao prvo ući muškarac, a tek onda za njim žene kako ne bi donijele nesreću, stoga su na novogodišnje jutro dječaci išli od kuće do kuće i čestitali. Isto tako bilo je važno koga ćete tog dana vidjeti, jer držalo se da ćete biti tako zdravi cijele godine, kao onaj koga ste u novoj godini vidjeli prvi put.

Prvog dana u godini posebno se pazilo i na ponašanje. Bunjevački Hrvati u Bačkoj vjerovali su kako će čovjek cijele godine biti onakav kakav je bio tog dana pa je sve oko kuće bilo uredno i mirno, a muškarci nisu kuhali i kartali, već su uživali u veseloj obiteljskoj atmosferi. Također se nikome nije posuđivao novac, kako ga kroz godinu ne bi pomanjkalo, a obavezno je bilo i “pucati” bičem kako bi buka otjerala duhove predaka koji još od Badnjaka borave među ukućanima.

Pazi što jedeš

Novogodišnji stol bio je odraz plodnosti i blagostanja, jako se pazilo što se poslužuje, a sam izbor jela često je bio vezan uz vjerovanja. Tako se u nekim krajevima vjerovalo kako se za ručak ne smije pripremati piletinu ili kokoš jer perad u vrtu čeprka “unazad”. Nije se spremalo ni zeca ni ribu kako ne bi sreća “pobjegla” poput uplašenog zeca, ili “otplivala” poput ribe. Poželjno je bilo spremiti svinjetinu jer svinja “ruje” prema naprijed pa će tako i obitelj kroz godinu napredovati i steći blagostanje. Poželjna je bila i leća koja je simbolizirala novac: koliko leće – toliko novčića; dok se izbjegavalo sve kiselo kako ne bi nova godina bila “istog okusa”. Kao desert obavezno se spravljao kolač, kako bi i nova godina “rasla” poput dizanog tijesta.

Smeće se ne iznosi

Mnogi od novogodišnih običaja danas djeluju smiješno, no nekoć su se oni vrlo ozbiljno shvaćali pa je, ne samo prvi dan, već čitav tjedan uoči Nove godine bio ispunjen, danas u najmanju ruku, neobičnim vjerovanjima. Jedno je od njih svakako ono kako se između Božića i Nove godine iz kuće ne smije iznijeti smeće kako sreća ne bi izišla van. Isto se tako u nekim krajevima nije mela kuća kako se ne bi ometalo duše predaka koje tih dana borave u kući. Povješano rublje obavezno se skidalo kako stoka ne bi uginula, a kosa se nije prala kako osobu ne bi pratila glavobolja piše autorica: Petra Radić

SVIJET :

Svaka zemlja u svijetu ima svoje običaje za ispraćaj stare i doček Nove godine, no bez obzira na raznolikost običaja svima je zajednička simbolika – stare brige ostavljaju se u zadnjoj noći stare godine, a pozdravlja se obnavljanje svijeta i kretanje u novu i, mnogi vjeruju, bolju budućnost. Nije poznato od kada se točno slavljima dočekuje Nova godina, ali se smatra da su to činili Babilonci još prije 4000 godina. Običaji naših predaka koji su se zadržali do današnjih dana su buka i masovna slavlja. Bukom se tjeraju zli duhovi, a slavljima se priziva bogata i sretna godina. Raskošni i bučni vatrometi stoga su i danas središnji dio svih dočeka.

Diljem svijeta brojni se zanimljivi rituali vezuju uz doček Nove godine. U Napulju je tako preživio običaj bacanja starih stvari kroz prozor, no pokazalo se da to zna biti i dosta opasno u slučaju kada se netko odluči riješiti kakvog povećeg komada starog namještaja. Danci na novogodišnju noć pred ulaznim vratima razbijaju tanjure, a vjeruju da što više tanjura razbiju to će u Novoj godini imati više prijatelja. Zato cijelu godinu skupljaju stare tanjure baš za ovu prigodu. Japanci smatraju da se svima mora oprostiti sve kako bismo u Novu godinu ušli sasvim čisti. Španjolci, pak, u ponoć jedu grožđe i to po 12 zrnaca da bi bili sretni svih 12 mjeseci u godini. Na Novu godinu u Kini sva su vrata ukrašena nečim crvenim, jer je crvena boja simbol sreće i veselja. Grci na Silvestrovo postaju ovisnici o kocki. Dok ih ne svlada umor kockaju u kockarnicama ili u kućama, a vjeruje se da će pobjednike pratiti sreća. Česi uspjeh u idućoj godini proriču iz jabuke, a posebno važan dio je jezgra. Naime, jabuka se prereže, a ovisno o tome je li jezgra križnog ili zvjezdastog oblika proriče se nesretna ili sretna godina.

Duga tradicija proslave Nove godine dovela je do brojnih praznovjerja, a moga od njih su se zadržala i do današnjih dana. Vjerovanje o crvenom donjem rublju koje privlači ljubav prisutno je u većini zemalja, a iznimke su Argentina i Brazil. Tako se u Argentini za tu prigodu oblači ružičasto rublje, dok Brazilci preferiraju bijelo. Ako se u Novoj godini želi osigurati financijska sigurnost nipošto se ne smije posuđivati novac 31. prosinca ni 1. siječnja, na prvi dan Nove iz kuće se ne bi smjelo ništa iznositi, a na staru godinu bi trebalo sve novčanike napuniti novcem. Financijska sreća mogla se “osigurati” i posebnom prehranom. Na Silvestrovo se do ponoći smjela jesti jedino leća skuhana bez mesa, a na bogatu blagdansku trpezu smjelo se navaliti tek u prvim satima Nove godine. Kada na satu otkuca ponoć, po nekim vjerovanjima, bi trebalo imati pun stol hrane kako bi se i u idućoj godini osiguralo blagostanje.

Poljubac u ponoć imao je mnogo veće značenje od pukog čestitarskog običaja. Novogodišnjim poljupcem davao se i zavjet bliskosti u idućoj godini, a za one koji su rođeni 1. siječnja vjeruje se da su rođeni pod sretnom zvijezdom. Prva osoba koja uđe u kuću iza ponoći, smatralo se, ima poseban utjecaj na ukućane u idućoj godini, a praznovjerje kaže kako bi bilo najbolje da to bude visok, tamnokos i naočit muškarac. Stari su ljudi vjerovali da čak i vjetar može dati nagovještaj kakva će biti predstojeća godina. Ako vjetra nema ili puše s juga to znači da će naredna godina biti dobra i puna obilja, a ako puše s istoka godina će donijeti nestašicu i nevolje.

Nova godina nezamisliva je bez novogodišnjih odluka, a one su se donosile još u Babilonu, prije kojih 4 tisuće godina. Najčešće je bila riječ o vraćanju posuđenih stvari ili dugova, a odluke su se javno objavljivale i tako se motiviralo njihovo provođenje. I danas su takva obećanja među najčešćima, a ispred njih su samo gubitak kilograma i prestanak pušenja. Posjećivanje beba rođenih u novoj godini također je jedan od običaja iz davnina. Rimljani, Grci i Egipćani su paradirali s prvorođenima u godini, dok danas prvorođene bebe i njihove majke posjećuju državnici. Naši su stari posebnu pažnju pridavali i čestitanju. Najvećom uvredom smatrali su ako netko ne bi znancu čestitao Novu godinu, a čestitalo se najprije svojim najbližima, a potom prijateljima, susjedima i znancima.

Bez obzira gdje i kako dočekali Novu godinu i koje običaje njegovali, nema sumnje da dobre zabave, pozitivnih misli i bogate trpeze neće nedostajati smatra Dalmacija News