Djelomična pomrčina Sunca na prvi dan proljeća
Slični članci
Zemljin svemirski pratilac Mjesec u petak će nakratko sakriti djelić Sunca, što je događaj koji zovemo djelomičnom pomrčinom. Bit će vidljiva iz cijele Hrvatske i u njoj će, zahvaljujući dobroj vremenskoj prognozi, moći uživati svi koji vole zanimljive nebeske pojave.
Da ne znate, ne biste ni primijetili. Za razliku od svoje velike potpune sestre, djelomična pomrčina Sunca nije tako spektakularna i lako može proći nezapaženo ako se Sunce ciljano ne promatra. Ima većih, ima manjih, ima onih nadomak potpune pomrčine i onih jedva primjetnih – ova koja nas čeka u petak, 20. ožujka je malo bolja od osrednje. Točnije, Mjesec će prekriti između 50 i 59% Sunčevog diska, ovisno gdje se u Hrvatskoj nalazite. Krajnji sjeverni i zapadni krajevi imat će najveću pomrčinu, od oko 59%. Središnja Hrvatska (i Zagreb) samo mrvicu manju, oko 56 – 58%. Krajnji istok (Slavonija) vidjet će kako nedostaje oko 54% Sunca, dok će najmanju pomrčinu vidjeti žitelji krajnjeg juga – 48% (dubrovačko područje). Razlike, dakle, nisu velike i pomrčina će se lijepo vidjeti iz svih krajeva Lijepe naše.
Mjesec će početi zaklanjati Sunce oko 9:30 i to će biti astronomski početak pomrčine. Tijekom sljedeća dva sata i dvadeset minuta polako će se kotrljati preko Sunčeva diska, a najveći dio Sunca prekrit će oko 10:41 (točno vrijeme u vašem kraju pogledajte u tablici ispod). Pomrčina će službeno završiti nekoliko minuta prije podneva kada će se i posljednji tračak Mjeseca odmaknuti od Sunca.
Kada gledati?
U donjoj tablici prikazano je vrijeme početka, maksimuma i završetka površine za veće hrvatske gradove, kao i postotak Sunca koji će Mjesec prekriti.
Grad | Početak | Maksimum | Kraj | Postotak |
Zagreb | 9:33 | 10:42 | 11:53 | 58% |
Split | 9:31 | 10:39 | 11:50 | 53% |
Rijeka | 9:30 | 10:39 | 11:51 | 59% |
Osijek | 9:37 | 10:45 | 11:56 | 54% |
Zadar | 9:30 | 10:38 | 11:50 | 55% |
Varaždin | 9:34 | 10:43 | 11:54 | 59% |
Što se zapravo događa?
Ako znamo da Mjesec kruži oko Zemlje i da se pomrčine događaju kada se nađe između Zemlje i Sunca, zašto onda nemamo pomrčinu jednom mjesečno? Zemljina i Mjesečeva putanja nisu u sasvim istoj ravnini: Mjesečeva je u odnosu na Zemljinu nagnuta malo više od pet stupnjeva. Stoga Mjesec u svom kruženju češće prođe malo “iznad” ili “ispod” Sunca, gledano sa Zemlje. Djelomična pomrčina događa se u slučaju kada Mjesec prođe ispred Sunca, ali ne ravno preko njegovog središta, pa zakloni samo jedan njegov dio. Svaka potpuna pomrčina, dakako, vidi se i kao djelomična izvan tzv. zone totaliteta (koja je, usput, prilično uska). Tako je i ova pomrčina 20. ožujka zapravo potpuna, ali se kao takva vidi samo iz sjevernog Atlantika (ali ne i s Islanda), Farskih otoka te norveškog polarnog arhipelaga Svalbard.
Potpuna pomrčina događa se negdje na Zemlji u prosjeku svakih 18 mjeseci, ali s jednog mjesta moguće ju je vidjeti (opet, prosječno) svakih 360 do 410 godina. Sljedeća djelomična pomrčina vidljiva iz Hrvatske dogodit će se 2021., dok ćemo na sljedeću potpunu morati pričekati 2081. Zaokružite na kalendaru 3. rujna, pa tko doživi pričat će našoj djeci.
Kako (i čime) promatrati
NIKADA NE GLEDAJTE U SUNCE BEZ ODGOVARAJUĆE ZAŠTITE! To morate imati na umu. Pod odgovarajućom zaštitom podrazumijevaju se naočale za pomrčinu (ako imate one iz 1999. provjerite da nisu oštećene) i posebna solarna folija koja se može nabaviti u trgovinama astronomskom i optičkom opremom. Poslužit će i maska za zavarivanje sa staklom najmanje DIN 11. Nemojte se igrati s forama poput disketa i drugim uradi-sam-pa-što-ispadne rješenjima, oči nisu za igranje. A pogotovo budite na oprezu ako promatrate Sunce kroz bilo kakvu optiku. Dobro učvrstite filter da ne može otpasti s objektiva i triput provjerite da nema pukotina. I, naravno, filter mora biti ispred objektiva, nikako na okularu. Sunčane naočale, diskete, začađena stakla i drugi slični rekviziti NE DOLAZE U OBZIR.
Drugo i mnogo sigurnije rješenje je promatranje pomrčine metodom projekcije. U komadu kartona izbušite sitne rupice, oko milimetra veličine, a otprilike dva metra dalje postavite papir koji će služiti kao zaslon. Na tom drugom papiru moći ćete vidjeti projiciranu sliku Sunčevog diska. Isti bi se učinak vidio u sjenama krošnji drveća, ali one su još bez lišća.
Hoće li dan biti tamniji?
Neće. Mjesec mora prekriti više od 90% Sunčevog diska da bi se primijetilo bilo kakvo zamračivanje dnevne svjetlosti.
Za kraj…
20. ožujka još je po nečemu astronomski značajan: to je dan proljetne ravnodnevnice. Navečer, u 23:45 po našem vremenu, astronomski izlazimo iz zime i ulazimo u proljeće.
Izvor:Crometeo.hr