Što se to događa sa vremenom – Klimatske anomalije bit će sve češće, kolovoz bi mogao biti poput lipnja
od PrimoštenPlus I.P.
Slični članci
Kolovoz se očekuje topliji od prosjeka, ali to ne znači da možemo reći da će biti lijepo i sunčano
Karakteriziraju ga lokalni pljuskovi, grmljavina, ponegdje i jače nevrijeme, koje je već zahvatilo Istru i premješta se sredinom dana i poslijepodne na središnje i sjeverozapadne krajeve, a navečer i u noći zahvatit će Slavoniju.
Ono će uvjetovati niže temperature od prosjeka do srijede, nakon čega možemo očekivati postupno smirivanje vremena i rast temperatura, ali ne posve stabilno vrijeme, rekla je prognostičarka DHMZ-aNataša Strelec-Mahović.
“I ja sam se jutros zapitao koje je godišnje doba, a očekuju nas sve čudnije promjene”, rekao je klimatolog s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Branko Grisogono.
Kolovoz se očekuje topliji od prosjeka, ali to ne znači da možemo reći da će biti lijepo i sunčano, dodala je Nataša Strelec-Mahović i podsjetila na lipanj, koji je također bio topliji od prosjeka, ali je imao vruć početak i snažne kišne epizode.
STIŽE NAM CIKLONA KLARA Bit će kiše i grmljavine, hladnije nekoliko stupnjeva
Imat ćemo sve čudnija zbivanja s klimom jer smo definitivno ušli u zatopljenje, a u toplijem okolišu moguće je očekivati dinamičnije procese i veće razlike nego u hladnijem, gdje su svi procesi usporeni, objasnio je Branko Grisogono.
Nema nikakve dvojbe da je riječ o zatopljenju i za tako nagle i brze promjene nemamo primjera u zadnjih pedeset tisuća godina. Ti su procesi prije bili prirodni i umjereniji, a sada prvi put imamo situaciju da porast ugljičnog dioksida u atmosferi ide ispred temperature, što je znak da se ne radi samo o prirodnim promjenama, rekao je Grisogono.
On je kritizirao medije koji daju prostor nekompetentnim tumačenjima da je riječ o posljedicama sasvim prirodnih pojava. Ti ‘akademicima opće prakse’ nemaju znanstvene radove niti su upućeni u ta zbivanja, istaknuo je.
Jedini kompetentan je DHMZ, koji ima 18 doktora znanosti i već dugo šalje jasne signale da se s klimom zbivaju čudne stvari, ocijenio je Grisogono i izrazio nezadovoljstvo reakcijama mjerodavnih uprava.
Hrvatska očito zaostaje u mjerama adaptacije na klimatske promjene jer nije moguće primijetiti nikakve aktivnosti na tom području, rekao je.
Čovjek iskonski ima potrebu promatrati prirodu i jako smo osjetljivi na pljuskove, poplave, suše, itd., rekao je Grisogono i dodao da su znanstvenici njegove struke vrlo skeptični u zaključcima jer nastaju na temelju “jako dugog statističkog niza”.
O znakovima klimatskim promjenama također mogu dosta reći one struke koje neposredno promatraju prirodu, kao što su agronomi i šumari, zaključio je Grisogono.
Izvor: Jutarnji.hr
od PrimoštenPlus I.P.
