Video – predstavljena knjiga „Govor Burnjega i Južnoga Primoštena“ Dušana Perkova
od PrimoštenPlus I.P.
Slični članci
Knjiga „Govor Burnjega i Južnoga Primoštena“, autora Dušana Perkova, rođenog u
burnjoprimoštenskom zaseoku Dragi, predstavljena je Primoštencima i drugim gostima 1.
prosinca 2021. u Osnovnoj školi Primošten. Knjiga je izdana u biblioteci Skalić splitske
Naklade Bošković uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Ovo je djelo plod višedesetljetnog rada na popisivanju, pojašnjavanju i akcentiranju tisuća
riječi, a sadrži dva glavna dijela: teorijski uvod i rječnik govora. Teorijski dio opisuje
gramatiku govora na svim bitnim razinama (fonetskoj, morfološkoj, sintaktičkoj i stilističkoj),
a rječnik sadrži oko 4500 riječi s tumačenjima, raznim oblicima i rečeničnim primjerima. Sve
su riječi, oblici, fraze, spojevi riječi i rečenice akcentirani na temelju izgovora izvornih
govornika.
Knjiga ima izraženu znanstvenu dimenziju za koju je, uz autora, najzaslužnija
njegova mentorica – prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić, redovita profesorica dijalektologije
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i članica-suradnica HAZU-a.
Pozdravne je riječi, u ime domaćina Osnovne škole Primošten, uputila ravnateljica Mirjana
Matić koja je izrazila oduševljenje posjećenošću promocije te zahvalila autoru na očuvanju
izvornoga govora koji tako ostaje generacijama koje dolaze. Knjigu su, uz autora, predstavili
Amalija Pancirov, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti u primoštenskoj osnovnoj
školi, dr. sc. Ivan Perkov, sociolog s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Boris
Škifić, profesor hrvatskoga jezika i književnosti u splitskoj II. jezičnoj gimnaziji. Promociju
je moderirala Vjera Lukavečki, autorova sumještanka, inače umirovljena pedagoginja koja je
cijeli život posvetila odgoju najmlađih.
Zapis izgubljenog govora i izgubljenog vremena
Profesorica Pancirov osvrnula se na jezičnu dimenziju knjige i kao rođena Primoštenka
izrazila zahvalnost autoru na zapisivanju lokalnoga idioma. Naglasila je da je knjiga zapis
jednog izgubljenog govora i izgubljene epohe koji će ovako biti zabilježeni za generacije koje
dolaze. „Ova je knjiga priča o zaustavljenom vremenu, iz nje se može puno naučiti, a pritom
ćete se i dobro nasmijati“ – istaknula je Pancirov.
Ivan Perkov se usredotočio na važnost jezika kao ključnog simbola nacionalnog i kulturnog
identiteta: „Jezik je prvi i jedini simbol koji treba pokoriti ako želite pokoriti neki narod.
Nasilje nad hrvatskim jezikom u okviru Jugoslavije počelo je gotovo 40 godina prije nego su
tenkovi došli u Hrvatsku. Deklaracija iz '67. temelj je Hrvatskoga proljeća '71., a Hrvatsko je
proljeće temelj hrvatske samostalnosti ostvarene u Domovinskom ratu“- naglasio je,
spomenuvši pritom i da treba s optimizmom gledati u budućnost primoštenskoga kraja i
hrvatskoga jezika.
Jezik kao kulturno blago
Poznati splitski gimnazijski profesor Boris Škifić u nadahnutom je istupu iskazao divljenje
nad autorovom misijom da očuva jedan djelić kulturnoga blaga. „Jezik nas je podigao na
noge i od životinje pretvorio u čovjeka, prikazao nas kakvi jesmo i stvorio kakvi bismo trebali
biti, spasio nas od nestajanja, opčinio ljepotom, oblikovao mudrošću, podigao iz bezdana
prolaznosti. Zato jer jezik je preslik duše čovjekove, neuništiva slika njegovog stvaranja i
postojanja. Postoje prometejski čarobnjaci, osluškuju, proučavaju, zapisuju zaboravljene i
postojeće riječi, otimaju ih zaboravu. Oni ne pišu standard, oni pišu govore od kojih je nastao
standard.“ – poentirao je.
U kulturno-umjetničkom dijelu programa sudjelovali su Ivana Prgin Horvat i Lucijan
Stočić koji su izveli pjesme Mojoj majci (Ruža hrvatska) i Dalmatino povišću pritrujena,
umirovljeni učitelj Ante Gašperov i Lorenta Fuštin koji su pročitali ulomke izvornoga
govora, članice i članovi Udruge građana Krč koji su izveli narodnu pjesmu Dizala skuto
visoko, te pomladak Udruge, primoštenske djevojčice i dječaci koji su izveli izvornu pjesmu
Primoštene ne bi te volija. Autor je u završnom obraćanju zahvalio svim posjetiteljima i
svima zaslužnima za objavu knjige, među kojima je posebno istaknuo don Stipu Perkova,
istaknutog svećenika i kulturnog djelatnika koji desetljećima skrbi o primoštenskom kraju.
od PrimoštenPlus I.P.
