“INVENTURA” NACIONALNOG BLAGA – Koliko smo zapravo bogati, a nažalost ne znamo to iskoristiti

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus 29 studenoga, 2016 19:37

“INVENTURA” NACIONALNOG BLAGA – Koliko smo zapravo bogati, a nažalost ne znamo to iskoristiti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dovršila je kapitalni projekt, jedan od najvažnijih i najdalekosežnijih u zadnjih 150 godina.

HAZU je, naime, prvi put na jednom mjestu, u knjizi “Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj” sastavio popis svih prirodnih bogatstava zemlje, svojevrsnu sveobuhvatnu ‘inventuru’ nacionalnog blaga, riječ je o opsežnom i kapitalnom projektu koji se može opravdano nazvati jednim od najvažnijih i najdalekosežnijih pothvata HAZU u proteklih stoljeće i pol. – piše Večernji list.

Sudjelovalo 46 znanstvenika

Studiju je izradio Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa HAZU, osnovan u ožujku 2013., kojem je predsjednik akademik Velimir Neidhardt, potpredsjednik akademik Mirko Zelić, a članovi Odbora akademici Mislav Ježić, Gordan Družić, Mladen Juračić, Leo Klasinc, akademkinja Alica Wertheimer-Baletić te prof. dr. Božo Skoko. U izradi studije “Hrvatska prirodna bogatstva”, za čije je vođenje bio zadužen akademik Zelić, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a drugi dio studije Hrvatska kulturna dobra, koju vodi akademik Ježić, bit će dovršen 2017.

– Prvi put na jednom mjestu imamo popisana sva prirodna bogatstva Hrvatske, neiskorištena u razvoju države – kaže akademik Zelić.

Samo vrijednost poljoprivrednih i šumskih resursa u Hrvatskoj iznosi oko 17 milijardi USD. Studija obuhvaća energente, pitke i površinske vode; metalne i nemetalne sirovine; šume i šumsko zemljište; poljoprivredu i poljoprivredno zemljište; prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te prijedloge za racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima.

– Kad vidite što sve Hrvatska ima od prirodnih bogatstava, čovjek se mora zapitati kako to da četiri milijuna ljudi ne može pristojno živjeti u ovoj zemlji od vlastitog rada i pameti (zapitajmo to naše vrsne političare koji nas “iskusno” vode već kvarat stoljeća)

Foto-dana-kolovoz942

Najznačajnija hrvatska prirodna bogatstva

1. Šume i šumsko zemljište vrijede 6,9 milijardi USD 

Šume i šumsko zemljište zauzimaju oko 2,6 mil. hektara s drvnim zalihama s oko 552 mil. prostornih metara i s 11 mil. prostornih metara novih drvnih zaliha svake godine. Šumsko bogatstvo vrijedi 6,9 milijardi USD

Primošten Plus iz zraka - dron

2. Vrijednost poljoprivrednog zemljišta 10 milijardi USD 

Poljoprivredno zemljište prostire se na oko 2,96 milijuna hektara, a obradivo je 90% tih površina. Nažalost, obrađuje se manje od 50% površina. Vrijednost je poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj oko 10,13 mlrd. $

Primošten vinogradi

3. 1246 otoka, a udio im je u gospodarstvu samo 5-7%

Hrvatska ima 1246 otoka, na kojima je samo 6% površine tla plodno, a njihov udio u gospodarstvu Hrvatske iznosi samo 5 – 7%. Otoci se geografski dijele na 79 otoka, 525 otočića te 642 hridi i grebena

PrimoštenPlus foto iz zraka_11

4. Po bogatstvu voda peti smo u Europi 

Pitke i površinske vode bogatstvo su zemlje te po kvaliteti i količini, s obzirom na broj stanovnika, spadaju u sam europski svjetski vrh. Po bogatstvu voda smo na 5. mjestu u Europi, a u svijetu na 42. mjestu

5. Vrijedna infrastruktura i analiza podataka 

Prometna, digitalna i energetska infrastruktura obuhvaća analizu podataka o autocestama (1273 km), željezničke pruge (2100 km), plovne putove (804 km), elektroenergetske mreže (18.500 km), optičke kabele (13.000 km)

6. Imamo značajne zalihe ugljikovodika 

Hrvatska troši dvostruko više primarne energije nego što je proizvodi. Ima značajne zalihe ugljikovodika. Perspektivna područja za otkrivanje novih zaliha su Panonski bazen, Dinaridi, sjeverni, srednji i južni Jadran

7. 12 vjetroelektrana – vrijednih 315 mil eura 

Energija vjetra je resurs temeljem kojeg su izgrađene vjetroelektrane nacionalno dobro. U pogonu se 2013. godine nalazilo 12 vjetroelektrana, a njihova vrijednost iznosila je 315 milijuna EUR

vjetroelektrane

8. Imali bismo 30.000 radnih mjesta da koristimo sunce

Sunce kao izvor energije od nacionalnog je interesa. Kad bismo u sljedećih pet godina instalirali po 1 m? fotonaponskih modula i po 1 m? solarnih toplinskih kolektora po stanovniku, mogli bismo otvoriti 30.000 radnih mjesta

foto dana primošten

9. 450 vrsta riba u Jadranskom moru 

U Jadranskom moru živi 450 vrsta riba. Konzumacija ribe iznosi oko 10 kg po stanovniku godišnje. Vrijednost otkupljene i prodane ribe u 2012. bila je 302 milijuna kuna. Ulov i uzgoj ribara u moru godišnje varira oko 70.000 tona

kremik srvis_1

Foto-dana-rujan111
I
zvor:Večernji.hr
F
oto: Primošten Plus arhiva

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus 29 studenoga, 2016 19:37