Novi različiti turizam

Nikada mi se nije previše sviđao izraz – novo normalno (new normal) makar sam ga koristio u nedostatku boljeg. Stalno me to upućivalo da nešto sa mnom i sa svima nama nije u redu.

Prihvaćam zato sa radošću novi – novo različito. (new different)

Pojam koji ukazujena stalnu, neprekinutu promjenu. Znate onaj stih Petra Preradovića: ”Stalna na tom svijetu samo mijena jest.’’

Što onda možemo stvarno očekivati u turističkoj 2021. godini i recimo do 2025. u novom različitom?

Ohrabruju rezultati anketa koje provode odgovarajuće prodajne platforme u turizmu, u ovom trenutku najrelevantniji sonderi turističkih stavova.

Kako sada stvari stoje, od 60 do gotovo 80 % gostiju je spremno krenuti na odmor ove godine čim to bude dozvolila situacija sa Covidom-19. Ostala je ipak neutažena glad za putovanjima. Čak više od 55 % će uzeti odmor od 14 i više dana, a 60 % podijeliti odmor u nekoliko dijelova.

Za očekivati je snažnije otvaranje u 2. kvartalu 2021., što osnažuje procjenu iz prošle kolumne u kojoj smo odvažno navijestili, citiram ”potencijalni ukupni povratak turizma u svjetskim razmjerima u 2021. u odnosu na 2019. od oko 55 do 60 % i to najsporije u Europi, najbrže u Kini, Japanu i SAD, ali najvećim dijelom zbog najavljenog preusmjeravanja na domaći turizam. Što se tiče Hrvatske, u individualnom smještaju je za očekivati ostvarenje od 65 do 70 % (kod obiteljskih luksuznih vila i 95 do 100%), hotelskog turizma od 60 do 65 %, a nautičkog i avanturističkog (outdoor) na razini od 90 do 95% u usporedbi sa 2019.”

Inače, prema izvoru Square mouth, portalu koji se bavi osiguravanjima u turizmu, 2019. prosječna dob turista je bila 50 godina da bi se u 2020. spustila na 38. Očigledno, mladi su se pokazali najhrabrijim. Posljednji podaci za 2021. pokazuju ipak porast interesa za putovanjima kod svih grupa ispod 60 godina, a pad kod onih iznad 60. U biti, fokus je i biti će na generaciji Millennialsa u dobi od 40 godina sa otklonom prema generacijama X i Z.

Adaptirati – Inovirati – Kooperirati 

Stoga je Neil Rogan, šef globalnih komunikacija  globalne turističke tehnološke kompanije Amadeus,   nagovijestio u svom blogu da je formula za ova vremena: Adaptirati – Inovirati – Kooperirati kao odgovor na tri sadašnja zahtjeva turističkog tržišta: Lakše – Sigurnije – Glatko.

U stvari, sve dosad spoznato možemo grupirati u tri usmjerenja, na koja smo već dijelom ukazivali:

1. sigurnost i higijena,
2. nove tržišne niše, te 
3. putovanja sa svrhom.

Pitanje se sigurnosti i higijene, posebice u hotelskoj industriji, intenzivira da ne kažem zaoštrava čega još nismo u cijelosti svjesni u hrvatskom turizmu. Jer to ipak košta. A bez toga se neće moći dalje. Čak više od 68% gostiju očekuje ne samo uobičajene već značajno više higijenske mjere.

Sada međunarodni hotelski lanci intenzivno i javno komuniciraju što na tom planu poduzimaju. Tako je grupacija IGH (InterContinental Hotels Group PLC) osmislila svoj brandirani higijenski standard IHG Clean Promise ®, jasno naznačivši da po zdravstvenim pitanjima uskoro surađuje sa zdravstvenim ekspertima nadaleko poznate klinike Cleveland. A grupacija Accor se odlučila na svoj program zdravstvene zaštite po brandom ALLSAFE.

Razinu povjerenja dodatno povećavaju implementacija bezkontaktne (touchless) tehnologije što su potvrdila četvorica od petorice ispitanih gostiju kao i postotak procijepljenosti u emitivnim i receptivnim područjima.

Nove tržišne niše 

Promjene u očekivanjima gostiju stvaraju i nove tržišne niše. Zahtjev za socijalnim distanciranjem stvara potrebu za kretanjima i boravkom na otvorenim prostorima, u vilama, udobnim brvnarama i kućama za obiteljski odmor ili pak vođenju manjih grupa – bilo obiteljskog karaktera bilo bliskih osoba na programe poput promatranja ptica, biciklističkih ili hodajućih tura u divljini.

Tu su recimo i solo putovanja žena, koja su prije 10 godina sudjelovale sa 27% u ukupnim putovanjima, a za 2021. i 2022. očekuje se impozantnih 50%.

I kad je već o nišama riječ, zanimljiva su dva turistička start-up tech projekta gotovo sličnog usmjerenja – francuski Hipcamp i švicarski Nomady.ch. Riječ je platformama odnosno on-line spajanju gostiju, koji provode svoj odmor u šatorima ili kamp kućicama, sa vlasnicima zemljišta ili farmi, a koji im zemljište ustupaju za odmor uz naknadu. Potaknulo me to na razmišljanje kako bi to mogao biti jedan od brzih i učinkovitih koraka Ministarstva turizma i sporta i Vlade RH u poticanju razvoja turizma u našim manje razvijenim područjima. I izvor odgovarajućih mikro prihoda u ovim nimalo veselim vremenima, što nije beznačajno kako se čini na prvi pogled.

Kako? Temeljem posebnog zakona odnosno lex specialisa koji bi, primjera radi, za područje Slavonije i Like olakšao i ubrzao otvaranje takvih mini kampova uz poštivanje odgovarajućih higijenskih i sigurnosnih uvjeta te, naravno, održivosti u prostoru. Mali korak za turizam Hrvatske – veliki za Slavoniju i Liku! Od malog se počinje.

Benediktinski pristup 

New different donosi i trend putovanja sa svrhom.(travel with purpose)

Novi se tip gostiju želi ponašati odgovorno prema prirodi okruženja u koje dolazi na način da njihov boravak donosi napredak lokalnoj zajednici u kojoj provode odmor i u čiji život žele biti uključeni. Oni pri tom ne žele da njihov dolazak i boravak previše opterećuju i narušavaju destinacijsku ravnotežu u svakom pogledu. Riječ je o usporenom turizmu (slow travel), koji gosti rado upražnjavaju radi osobne što detaljnije spoznaje same zajednice.

Nezaobilazni segment takvog tipa turizma jesu turističke agencije u svojoj staro-novoj ulozi turističkog savjetnika. Znači, dizajnera putovanja u inicijalnoj fazi, potom nenametljivog vodiča destinacijom u mjeri u kojoj to gosti žele te u konačnici  kao ”joker zovi”, koji je pri ruci ako se situacija na destinaciji ili u zemlji, iz koje gosti dolaze, zdravstveno pogorša te je potreban njihov žuran odlazak.

U konačnici, novo različito traži od svih dionika destinacije novu destinacijsku empatiju i stalnu prilagodbu u hodu. Prošla su vremena tzv. ”smjena” – tipičnog izraza koji se zadržao kod naših iznajmljivača i turističkih djelatnika od samih početaka pionirskog razvoja najma soba i apartmana do današnjih dana, kada su akteri brojali i broje još i danas goste kao narednik vojnike u autobusu.

Novo vrijeme traži personalizirani, iskreni i temeljiti pristup gostu, koji želi doživjeti lokalnu zajednicu na autentičan način.

Odnosno, slikovito rečeno, na benediktinski način, kako je pojašnjavao svoj pristup domaćinstvu direktorima jednog hotelskog lanca redovnik iz benediktinskog samostana u Provansi na ekskluzivnoj radionici, što je zorno opisao Charles Handy, poznati stručnjak za transformaciju poslovnih i društvenih sustava, u svojoj knjizi Iznad sigurnosti (Beyond Certainity), koji je na toj radionici i sam sudjelovao.

”Prihvaćamo gosta koje nam dolazi na nekoliko dana na odmor i meditiranje kao svakog čovjeka, pojedinačnog čovjeka i čovjeka kao cjelovito biće”,rekao je tom prilikom redovnik.

Svakog čovjeka, znači na isti način ugostiti u njihovom slučaju i papu i predsjednika.

Pojedinačnog čovjeka, znači odnositi se prema svakom gostu kao individui, a ne ljude smještati u kategorije.

Čovjeka kao cjelovito biće, podrazumijeva da se nastoje namiriti sve potrebe gosta, kojemu se istodobno otvaraju prilike i prostor istraživati i propitivati sebe i okruženje koliko god to dubinski želi.”

Da, više ništa nije i neće biti isto. Ako se želimo baviti turizmom, naravno.

Edvin Jurin, turizam.hr