NAŠA DRAGA LORE: Upoznajte Lorentu Fuštin, ženu koja čuva primoštenske običaje

PrimostenPlus
od PrimostenPlus travanj 16, 2018 08:13 Updated

NAŠA DRAGA LORE: Upoznajte Lorentu Fuštin, ženu koja čuva primoštenske običaje

Zapisujem stari riječi, izreke, anegdote, pišem priče i pričice na našem primoštenskom dijalektu i nadam se da će sve to stati u novu knjigu koja će svjetlo dana ugledati najesen. Toplo se tome nadam, kao što se nadam da će me moja prija Vane (Biserka)podržati pa će to biti novi “Ženski libar” – kaže nam svestrana Lorenta Fuštin, dobra vila Primoštena, žena s tisuću interesa i s brojnim talentima.

U prvi “Ženski libar Bepe i Vane” Lorenta je uvrstila duhovite konferanse s kultne manifestacije “Primoštenske užance”, koje je pisala s prijateljicom i suvoditeljicom Biserkom Palfi još od 2002., te anegdote, običaje… Knjiga je predstavljena svojevrsnim igrokazom koji su izvele uz pomoć prijateljica. Svašta je lijepog i znakovitog rečeno na tom predstavljaju, ali ipak ovaj mali citat možda najbolje oslikava što to Lorenta želi očuvati i poručiti:

“Okupljanje radi pristavljanja Bepine i Vanine knjige plod su njihove želje da sačuvaju naše običaje, zbliže nas i osviste pripadnost svih nas na ovom području jednom rodu i jednom narodu. Prima njihovoj glavi, nemamo pravo zapušćati i zaboraviti naše škrape, nego smo dužni u srcima naših mladih usaditi klicu ljubavi, nade i ponosa na naš Primošten!”

bepa i vane užance primošten

Biserka Palfidjevojačko Jurić, rođena je 1957. godine. Odrasla je u Šibeniku, gdje je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala u Zagrebu na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Radi kao molekularna biologinja u KBC-u Zagreb.

A junakinja naše priče Lorenta Fuštin, rođena Prgin, kaže da je “došla na ‘vi svit jednog lipoga dana početkon primalića godine Gospodnje, kad je, kako su stari govorili, još Bog po zemlji hodija”.

Prije desetak godina, kaže, počela je spašavati od zaborava običaje i stare riječi, a ima li boljeg izleta u prošlost od “Primoštenskih užanci”, na kojima se već tridesetak godina pokušava očuvati običajna i kulturna baština, te autohtono graditeljstvo.

Svake godine “Užance” su u drugom selu i zaseoku primoštenskog zaleđa. Upravo na “Užancama” gotovo svaka stara kamena kuća postaje uređeni izložbeni prostor, a na “Užancama” se izvodi “Primoštensko vinčanje”, koje je od zaborava spasilo pero pokojnog etnomuzikologa profesora Ive Furčića.

Na “Užancama” u Podgrebenu Lorenta i njezina ekipa snimili su filmić u kojem su mladim generacijama željeli pokazati kako su se u primoštenskom zaleđu nekada igrala djeca. Uspjelo im je oživiti i na zanimljiv način djeci i odraslima predstaviti igre šćokavice, končića, kako se trkaljalo kolo, gađalo iz praćke, igralo na konop, hlencavicu, muru, kako su pravili lopte – krpenjače za graničare… U snimanju tih zaboravljenih dječjih igara i običaja sudjelovala su 63 glumca amatera.

Lorenta je godinama idejni vođa i motivator folklorno-običajne udruge građana “Krč”. Iako nije ni predsjednica ni tajnica udruge, nego zbog svoje profesionalne struke: likvidator. Osim lokalnog folklora i “Primoštenskog vinčanja”, udruga “Krč” organizator je zimskog i ljetnog karnevala, sudjeluju na raznim folklornim i karnevalskim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Sve priredbe i manifestacije, od onih u dječjem vrtiću pa do otvaranja spomenika Gospi od Loreta na brdu Gaj, vodi i sama piše konferansu. Kako sve stigne napraviti jer je direktorica svojeg privatnog knjigovodstvenog poduzeća?

– Ne znam što reći o sebi. Možda sebe vidim nekim drugim očima nego što me vide moji prijatelji, susjedi, okolina. Ja sam jedna obična žena koja u svoje slobodno vrijeme, kojega je jako malo, dam oduška nekim svojim “slobodnim aktivnostima” koje mi čine neizmjerno zadovoljstvo. Nakon rada u knjigovodstvu treba imati ispušni ventil: pjesmu, ples, čitanje, šetanje, pisanje, sve dobro dođe – skromno kaže Lorenta.

Jako voli pjesmu, pjevala je u klapi “Divojke s Boljane” ili “Primoštenske divojke”, pod vodstvom profesora Furčića. Osvojili su treće mjesto i nagradu na Omišu 1998. godine, u crkvenom zboru u Primoštenu pjevala je od 1981. do 2015., međutim, problemi s glasnicama zaustavili su joj pjevačku karijeru.

– Od 2002. vodila sam “Užance” s prijateljicom Biserkom. Sve smo tekstove pisale same, skupljale ih i objavile u “Ženskom libru Bepe i Vane”. Na “Užancama” u Podgrebenu 2014. dogovorili smo da očuvamo već zaboravljen običaj – užancu “Od Ivanje do Ivanje”, priskakanje priko ognja. Uz slogan “Od Ivanje do Ivanje da me glava ne zaboli” skakali su naši stari, a mi skačemo po novom “Od Ivanje do Ivanje da me glava boli manje”. Od 2006. koliko mogu guram našu folklornu skupinu, koja je osnivanjem Udruge građana općine Primošten “Krč” njezina sekcija. U 12 godina rada napjevali smo se, naplesali i naputovali i kao folkloristi i kao karnevalisti, jer 70 posto ljudi je u obje sekcije. Prošle godine organizirali smo i “Školu miha”, pa smo uz vrsnog stručnjaka iz “Lada” Stjepana Večkovića pokušali naučili “prve korake” tog skoro zaboravljenog instrumenta – kaže Lorenta.

Ipak je možda najvažnije što tako predano i uporno zapisuje primoštenske običaje i to uspješno na sceni izvodi njezin mali folklorni ansambl.

– Od “Vinčanja”, koje izvodimo na ljetnoj pozornici, pa “Kako su se upoznali, zaljubili i vinčali moj did i baba”, te prigodnih “Kao nekda za Božić” na naš primoštenski način, sve te priče snimili smo na DVD, a u izradi je i “Blagoslov polja”. To su igrani programi u kojima uz zadane tekstove, primjerice blagoslova, pišem dijaloge i priče vezane uz te običaje – kaže Lorenta.

Piše Vedrana Stočić/šibenski,hr

Foto: Ivan Pancirov

PrimostenPlus
od PrimostenPlus travanj 16, 2018 08:13 Updated