Sve o policijskim kamerama, njihovim lokacijama i prekršajima koje bilježe

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus veljača 11, 2016 12:05

Sve o policijskim kamerama, njihovim lokacijama i prekršajima koje bilježe

Snimaju brzinu, jesmo li vezani i telefoniramo li, i to u oba smjera i na četiri trake istovremeno

Prebrza vožnja u crno je zavila mnoge hrvatske obitelji. O tome možda najbolje govori podatak da je od 308 ljudi koji su lani poginuli u prometnim nesrećama na području Republike Hrvatske, 141 osoba poginula u nesreći kojoj je uzrok bila nepropisna brzina ili brzina neprimjerena uvjetima na cesti. Jedno od mogućih rješenja tog problema fiksne su prometne kamere za kontrolu brzine. Na području Hrvatske danas ima 19 takvih uređaja, a ormara, odnosno kućišta u koje se stavljaju 39. Veći broj kućišta omogućuje prebacivanje kamera s lokacije na lokaciju, što djeluje preventivno na vozače koji ne znaju je li kućište prazno ili se u njemu nalazi kamera.

Prvi fiksni uređaji za nadzor brzine kretanja vozila, kažu nam u policiji, bili su postavljeni 1998. na području PU zagrebačke, ali više nisu u funkciji. Od uređaja novije generacije prvi su ugrađeni 2010. na području PU splitsko-dalmatinske, i to četiri uređaja i devet kućišta. Ovog ljeta s radom je počelo još 15 kamera s 30 kućišta na području PU zagrebačke, primorsko-goranske i osječko-baranjske. Kamere su postavljene na lokacijama na kojima je registriran veći broj prometnih nesreća sa smrtnim ili težim posljedicama. Riječ je o sofisticiranim radarskim uređajima Gatso RS-GS11, koje je policija nabavila preko tvrtke Meditronik, a mogu mjeriti brzine od 20 do 250 km/h, imaju dovoljno memorije za 5000 prekršaja, rade na temperaturi od -25 do +60 Celzijevih stupnjeva, imaju ugrađenu rasvjetu s IC filtrom, mogu nadzirati promet u oba smjera istovremeno na četiri trake, a nalaze se u ormarima koji su neprobojni za metke. Cijena uređaja koji su postavljeni ove godine iznosi oko 250.000 kuna, a ormari su stajali oko 31.000 kuna. Policija tu neće stati.
– Trenutno je u tijeku sličan natječaj za postavljanje određenog broja dodatnih fiksnih uređaja s dvostruko više ormara na području PU karlovačke i PU varaždinske, a njihovo stavljanje u funkciju očekujemo početkom 2016. godine – rekli su nam u Službi za odnose s javnošću MUP-a.

policija primošten

Hrvatska policija, osim ovih kamera, koristi i druge uređaje za nadzor brzine kretanja vozila kao što su laserski uređaji, radari na tronošcu i presretači. Kamere su nabavljene ponajprije za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i nedopušteno korištenje mobitela. Tolerancija za prekoračenje je 10 km/h za brzine do 100 km/h te 10 posto izmjerene brzine za brzine preko 100 km/h, a vlasniku vozila nakon 15-ak dana na kućnu adresu prema snimljenoj registraciji stiže obavijest o prekršaju u kojoj se traži ime osobe koja je vozila automobil. Vlasnik mora odgovoriti u roku od osam dana, nakon čega se izdaje obvezni prekršajni nalog ili optužni prijedlog prekršajnom sudu.

– Ako vlasnik ne odgovori u roku od osam dana, presumpcija je da je on vozio – objašnjava odvjetnik Milko Križanović. Počinitelj prekršaja ima pravo prigovora nadležnom prekršajnom sudu u roku od osam dana od primitka obveznog ili prekršajnog naloga, u suprotnom, prekršajni nalog postaje pravomoćan i izvršan, a izrečena kazna izvršit će se prisilno, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona.

Prosječno trajanje prekršajnih postupaka je oko godinu dana u jednostavnijim predmetima i tri godine u složenijima, dodaje. Postoji i mogućnost zastare ako od počinjenja prekršaja do pokretanja postupka prođe više od četiri godine, ali to se rijetko događa jer sudovi paze da predmet ne padne u zastaru.

Jesu li kamere opravdale svoju svrhu? U policiji kažu da je analiza uređaja koji su prije pet godina postavljeni na području PU splitsko-dalmatinske pokazala da se stanje sigurnosti bitno poboljšalo na dionicama na kojima su postavljeni takvi uređaji. U prvoj godini korištenja broj prometnih nesreća po svim kriterijima smanjio se za više od 30 posto, a u drugoj za još 20 posto. Bitno je smanjen i broj prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, za više od 40 posto. Postavljanje kamera utjecalo je i na ujednačavanje srednjih brzina kretanja vozila, što automatski rezultira i harmonizacijom prometnog toka u okvirima dopuštenih brzina. Što se tiče kamera postavljenih ove godine, može se reći da su se dosta “naradile”. Na području PU zagrebačke kamere su već u prvih tjedan dana snimile 1352 prebrza vozača, na riječkom području u prvih 20-ak dana snimljeno je 939 prebrzih vozača, dok ih je na području PU osječko-baranjske uhvaćeno 1116.

Da su kamere dobro rješenje, smatra i prof. dr. sc. Davor Brčić, predstojnik Zavoda za gradski promet na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, koji kaže kako postavljanje takvog tipa kamera, prema njegovim saznanjima, u hrvatskim, ali i gradovima EU, daje vrlo dobre rezultate u smanjenju broja cestovnih prometnih nesreća s najtežim posljedicama.
– Postoje i drugi načini kontrole prekoračenja brzine cestovnih motornih vozila , ali iziskuju veći financijski i ljudski potencijal, pa su postavljene kamere ekonomično i efikasno rješenje u provođenju kontrole – kaže Brčić, dodajući da razvijenije zemlje EU puno više koriste ovaj učinkoviti način kontrole.

Tajnik udruge “Sigurnost u prometu”, dipl. ing. prometa Georg Davor Lisicin, kaže da su kamere učinkovite za kontrolu brzine te da na smanjenje broja prebrzih vozača u znatnoj mjeri utječe odabir lokacija. Lisicin dodaje da u EU, u zemljama kao što su Velika Britanija, Njemačka i Švicarska, postoji i praksa postavljanja maketa policijskih vozila i policajaca na mjestima gdje se želi prevenirati nepropisno ponašanje vozača, uključujući i prekoračenje najveće dopuštene brzine.

Preko 230 novih kamera postavljeno u metropoli. Saznaj više!

– Po mojem mišljenju, još je efikasniji alat provođenje dobro osmišljenih preventivnih aktivnosti i kampanja koje trebaju potaknuti vozače na poštivanje ograničenja brzine, ali i biti usmjerene i na druge vidove nepropisnog ponašanja i kršenja propisa vozača motornih vozila te drugih rizičnih skupina sudionika u prometu – kaže Lisicin. Smatra da se dobro osmišljenom kombinacijom preventivnih aktivnosti i represivnih mjera može znatno smanjiti opseg i posljedice stradanja u prometu te poboljšati sigurnost cestovnog prometa. Takav pristup, kaže, imaju države EU u kojima su ostvareni i najbolji sigurnosni pokazatelji, kao što su Švedska i Velika Britanija.

Sudeći po policijskim podacima, kamere postavljene na hrvatskim cestama polučile su rezultate. Stoga samo možemo poželjeti da se kamere uskoro pojave i u drugim dijelovima Hrvatske.

Foto: Ilustracija Primosten Plus

Izvor: Oryx grupa

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus veljača 11, 2016 12:05