PRIKAZ PRIMOŠTENA NA TURISTIČKOJ PANORAMI AUSTRIJSKOG LLOYDA IZ 19. STOLJEĆA

od PrimostenPlus L.S. 18 rujna, 2019 09:28

Slični članci

U ovom članku govorit ću o panoramskom prikazu primoštenskog kraja iz sveska „Panorama della Costa e delleIsole di Dalmazia nei viaggi dei Piroscafti del Lloyd Austriaco“ tiskanog 1853. godine. (Slika 5.)
Slika 5. Naslovnica sveska (preuzeto iz M.Kozličić, Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera, Split, 2003.)

Ove panoramske prikaze izradio je Giuseppe Riegeraza potrebe turističke prezentacije istočne Jadranske obale, odnosno zbog većeg priljeva putnika na pruzi parobrodske linije Austrijskog Lloyda Trst – Dalmacija otvorene 20.8.1838. godine. Pruga je između ostalog prometovala i na liniji Šibenik – Split (M.Kozličić, Panorame Dalmacije GiuseppeaRiegera, Split, str. 2003., str.7), prolazeći kraj Primoštena i Rogoznice, ali se nije zaustavljala u njima.

To je bio jedan od početaka stvaranja novih praksi koje čine ono što danas nazivamo „turizmom“, a koje kao takvenisu postojale ranije u tom obliku već nastaju postepeno kroz promjene društvenih sustava, odnosa, razvojem novih tehnologija (poput parobroda u našem slučaju) itd. Te novine dovodile su do jeftinijeg prijevoza, a time i putovanje većeg broja ljudi. Ovom linijom putovao je pretežno viši i srednji stalež kojima su ovakvi panoramski svesci bili cjenovno dostupni. (M.Kozličić, 2003., str.7).

Slika 6. Prikaz drvenog parobroda s bočnim kotačima koji su korišteni u to vrijeme za Lloydovu liniju Trst – Dalmacija. (preuzeto iz https://digitalna.nsk.hr)

U vrijeme kad su nastale panorame koristio se drveni parobrod s bočnim kotačima kako ihRieger prikazuje (Slika 6.), a tek 1952. – 53. godine u Engleskoj se grade tri parobroda s vijkom za Austrijski Lloyd (M.Kozličić, 2003., 50). Parobrod je kako navodi T. Delibašić u Pomorskoj enciklopediji (1978.) zimi prometovao jednom, a ljeti dva puta mjesečno. Vjerojatno su parobrod kao novu pojavu u prostoru Primoštenci promatrali s velikim zanimanjem,pogotovo u počecima kad je takav brod bio novost. Posebno jer je jako vidljiv zbog ispuštanja velike količine dima u zrak. Novi tehnološki izumi uvijek u ljudima bude razne osjećaje; znatiželju, strahove, čuđenja, ushit, itd.

Slika 1. Panorama s prikazom Primoštena (preuzeto iz M.Kozličić, Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera, Split, 2003., str. 66.)

Slika 2. Panorama s prikazom Primoštena i primoštenskog otočja (preuzeto iz M.Kozličić, Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera, Split, 2003., str. 66)

Primošten, odnosno sam poluotok prikazan je dosta realistično. (Slika 1. i 2.) Vidi se jednobrodna crkva sv. Jurja ograđena zidom. Kao što se vidi iz prikaza, na tom dijelu nije bilo stambenih i gospodarskih objekata, koji se tek naziru na sjevernoj strani. Tako je bilo sve do druge polovice 20.stoljeća, zbog čega Primošten nosi tal. naziv „Capo Cesto“, odnosno Gola Glava. K. Stošić u knjizi „Sela šibenskog kotara“ (1941.) navodi da Primošten taj naziv ( lat. „Caput Cista“) dobiva zbog toga:„…što je brdo s otvorenog mora ostalo golo“. Izuzev navedenog na panorami se može prepoznati otok Maslinovik, a nešto manje realistično prikazani su otoci Grbavac, Lukovnjak i Barilac (Slika 2).

Slika 3. Panorama s Prikazom Krapnja, Grebaštice, Primoštena itd. (preuzeto iz M.Kozličić, Panorame Dalmacije GiuseppeaRiegera, Split, 2003., str. 66)

U ovakvim grafikama i prikazima nije se sve prikazivalo što realističnije, nego samo ono što se smatralo bitnim. Pa su na panoramama primjerice obalne linije nacrtane zgusnuto, zbog čega su luke u Grebaštici i Rogoznici (Slika 2. i 4.) prikazane preblizu Primoštenu.

Slika 4. Panorama s prikazom rogozničke uvale, rt-a Ploče (preuzeto iz M.Kozličić, Panorame Dalmacije Giuseppea Riegera, Split, 2003., str. 67)

Realističnije su se prikazivali primjerice dijelovi naselja koji se vide s mora, usamljene građevine (kao što su crkvice,utvrde itd) ,duboke luke, otočići, itd., odnosno ono što vidi putnik i što je moglo poslužiti pomorcima za lakše snalaženje u orijentaciji kako smatra M. Kozličić u uvodniku pretiska.