Najnovije Cjeloživotno učenje – spoj baštine i tehničke kulture izvezen primoštenskom čipkomDani hrvatskog turizma – nagradjeni ŠKŽHZZO upozorava građane na lažne SMS porukePrimošten pokazao svoju humanost odličnim odazivom – donirano 32 doze krvi
Aktualno

Dupini viđeni ispred Primoštena

Danas pred kraj dana predivni morski sisavci posjetili su naše malo misto. Kako javlja naša čitateljica Sonja Tudor, fenomenalan prizor se odvijao između otoka Maslinovika i Primoštena. Dupini su uvijek rado viđeni “gosti” i veselimo se svakoj njihovoj posjeti. Kako je to izgledalo, pogledajte u par fotografija autora Matka Tudora.

dupini u Primoštenu

dupini u Primoštenu

dupini u Primoštenu

 

Mnogi od nas ne znaju da su dupini sisavci kao i mi. Iako oblikom tijela možda podsjećaju na ribe i nemaju tijelo prekriveno dlakom zadržali su sve ostale karakteristike kopnenih sisavaca –  toplokrvni su, dišu plućima, a ženka koti živo mlado koje  u početku života hrani mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova (red Cetacea) i to podskupinu kitova zubana (podred Odontoceti). I kitovi iz skupine usana (Mysticeti), oni veliki koji se hrane planktonom i sitnom plavom ribom također se povremeno mogu vidjeti u Jadranu. Jedina vrsta za koju sa sigurnošću možemo reći  da još uvijek živi i razmnožava se u Jadranu je dobri dupin (Tursiops truncatus). Nekada su u Jadranu živjeli i obični dupini (Delphinus delphis). Zahvaljujući programu istrebljivanja dupina 50-tih godina prošlog stoljeća više nismo sigurni žive li oni još kod nas jer se posljednjih desetljeća viđaju samo rijetke, pojedinačne životinje.  Izvor teksta: Plavi Svijet.org

Ukolike opazite dupine u Vašoj blizini, slobodno javite Institutu Plavi svijet

Ploveći morem možda ste susreli kita, dupina ili morsku kornjaču? Dojavite nam vaše opažanje. Vaši podatci mogu nam pomoći u praćenju pojavljivanja pojedinih zanimljivih ili jedinstvenih jedinki, u nadzoru stanja populacija u Jadranu ili u utvrđivanju područja od interesa za daljnja istraživanja.

Podatke o opažanju možete nam poslati e-mailom na [email protected] ili nas nazovite na 051 604 666.

Zabilježite vrstu (ili detaljan opis opažene jedinke), lokalitet (po mogućnosti GPS koordinate) i vrijeme (datum) opažanja te broj opaženih jedinki. Poželjno je da priložite i kratki opis opažanja – koliko ste bili udaljeni, kako su se opažene jedinke ponašale, da li je bilo interakcija sa plovilima ili ribarskim alatom i slično.

Naravno, svaka fotografija ili video ključne su jer temeljem vaših fotografija možemo utvrditi poznajemo li pojedinu jedinku te gdje je opažena.

 

Još iz rubrike

Aktualno