FORA PLUS – Golub u Maž-a

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 20 listopada, 2014 20:14

FORA PLUS – Golub u Maž-a

Nisu od uvijek samo po kafićima. Ima svašta još zanimljivo o njima!

PORIJEKLO GOLUBOVA- KOLIKO SU STARI?
Golubovi kakve danas viđamo u našim gradovima potječu od golubova pećinara. Riječ golub zapravo dolazi od latinske riječi pipio što u prijevodu znači mlada ptica.Tijekom vremena taj naziv se mijenjao. Najčešći nazivi za gradske golubove danas je domaći golub.Tijekom povijesti golubova te ptice prošle su svašta: od svetih ptica preko golubova ratnih heroja do današnjih ukrasa gradskih trgova, kućnih ljubimaca, izložbenih primjeraka i nažalost gurmanskih delicija napoznatijih svjetskih restorana.

Prve slike koje govore o suživotu ljudi i golubova nastale su u Mezopotamiji ( današnji Irak) prije više od pet tisuća godina. Sumerani su prvi počeli uzgajati bijele golubove, a danas ih po gradovima imamo u raznim bojama. Za stare narode bijeli golub bio je sveta ptica, a u prilog tome govori podatak da su arheolozi u grobnicama faraona često pronalazili mumificirane golubove.

 GOLUB KAO BIBLIJSKI MOTIV
Kroz stoljeća golub je prošao svašta. Od Boga do vraga. Od junaka do ‘letečeg štakora’ koji samo ‘sere’ i ‘širi zarazu’. Prvi put golub odnosno golubica pojavljuje se u Starom zavjetu u priči o Noi i golubici mira. Kasnije, u Novom zavjetu golub se spominje kod Isusovog krštenja, kada je golubica spuštena kao Duh Sveti.

Slike golubica čest su motiv u kršćanskoj umjetnosti. Upravo ti rani kršćanski zapisi o golubovima kao bezgriješnim stvorenjima trebali bi biti putokaz shvaćanja ove vrste. Vjerski značaj golubova zastupljen je u svim religijama, a posebno u Indiji.

 GOLUBOVI I INTELIGENCIJA
Golubovi se smatraju jednim od najinteligentnijih  ptica na planetu. Primjerice, golubovi spadaju među šest vrsta nesisavaca koji sebe mogu prepoznati u ogledalu. Također, može s razumijevanjem razlikovati 26 slova engleske abecede te ih povezati u jednu cjelinu.

Znanstveno je dokazano da golub može razlikovati ljude na fotografijama. Ne čudi zato što im je čovjek tijekom stoljeća povjerio tako važne zadatke poput raznošenja vojnih tajnih, važnih sportskih i financijskih izvješća. Manje je poznato da su golubovi uz raznošenje poruka u nekim državama sudjelovali u spašavanju unesrećenih ljudi na moru. Riječ je o projektu Sea Hunt o kojem smo već pisali.

 GOLUBLJI DREK! NEKADA  VAŽNA SIROVINA, DANAS…
Danas, po mojom mišljenju neopravdano golubove se smatra više štetnima nego korisnima. Rezultat je to farmaceutske, ali drugih industrija koje su početkom 20. stoljeća počele negativnu kampanju protiv golubova. Zašto? Proizvodnja lijekova osjetljiv je biznis, a farmaceutski lobiji, kako bi opravdali bježanje virusa iz laboratorija morali su naći žrtvu. Budući da se gradski golubovi često gnijezde u zgradama, pa tako vjerojatno i u tvornicama farmaceuti su potaknuli mit o zaraznim golubovima koje svim silama treba istrijebiti.

Danas zbog toga postoji cijela industrija koja se bavi smišljanjem patenata za uništavanje golubova- od uzgoja jastrebova i ostalih ptica grabežljivaca do proizvodnje tehničkih naprava za rastjerivanje golubova. Sve je otišlo toliko daleko da su i gradske vlasti većine svjetskih metropola, očito pod nečijim pritiskom krenule u rastjerivanje ovih ptica. Iako je golub, ponavljam neopravdano, proglašen velikim problemom 21. stoljeća u povijesti to nije bilo tako. Tijekom 16, 17 i 18. stoljeća golubovi su u Europi bili itekako korisni. Konkretnije njihov izmet bio je vrlo cijenjeno poljoprivredno gnojivo.Vjerovali ili ne golubove su u golubnjacima (kuće za golubove poput kokošinjaca) od kradljivaca koji su krali njihov izmet čuvali stražari. Osim u poljoprivredi, golublji izmet koji je bogat kalijevim nitratom u Engleskoj koristio se za proizvodnju baruta i bio je cijenjena sirovina.

GOLUB PISMONOŠA
Prva komunikacijska mreža u kojoj su sudjelovali golubovi postojala je pet tisuća godina prije Krista u Siriji i Perziji. U 12. stoljeć pak golubovi su u Bagdadu također raznosili pisma. Bio je to tada jedini način komunikacijske mreže. U doba Rimskog carstva golubovi su bili glasnici koji su raznosili rezultate sa sportskih natjecanja poput Olimpijskih igara. Također, u Engleskoj, prije nego što je izumljen telegraf golubovi su raznoslili rezultate sa sportskih terena.

I naravno, golubovi su tijekom mnogih ratova prenosili mnoge važne poruke s fronta na front. Reuters, jedan od najpoznatijih svjetskih novinskih agencija svoje europsko poslovanje počela je zahvaljujući golubovima. S radom je počela 1850 godine, a Reuters je u svojoj mreži imao 45 golubova. Jedan od prvih zadataka  goluba novinara bio je prenošenje financijski vijesti iz Njemačke u Belgiju ( relacija Achen-Bruxelles). Ptice su putovale bile brže od telegrafa ( čija mreža nije bila dovoljno razvijena). Primjerice u dva sata golub je preleti 76 kilometara.

 GOLUBOVI  BROKERI
Vjerovali ili ne, ali golubovi su bili važan faktor u stvaranju svjetskih burzi općenito. Francuska obitelj Rothschild, 1800. jedna od najbogatijih obitelji imala je svoju golublju mrežu koja je  raznosila  odnosno važnim financijskim institucijama tog doba širom Europe dostavljala važne financijske informacije. Taj način pokazao se učinkovitijim od bilo kojeg drugog komunikacijskog kanala tog doba.

Na taj način obitelj Rothschild uvijek je bila korak ispred konkurencije i stekla je bogatstvo koje postoji i danas. Koliko god danas u nekim gradovima bili nepoželjni  na utrkama golubova u svijetu danas se okreću veliki novci. Primjerice, jedan od golubova šampiona prodan je za nevjerojatnih 132 tisuće dolara.

 MLADI GOLUBOVI-ZAŠTO IH NE VIĐAMO?
Većina malih ptica svoje mlade napušta nakon dva do tri tjedna, a neke vrste čine to već nakon 10 dana. Golubovi su drugačiji. Prvi nekoliko dana nakon gniježđenja najopasnije je.

Tada mladi mogu ispasti iz gnijezda. Tko preživi … Prije nego svoje klince pošalju u samostalan život s njima provedu dva mjeseca. Mladim golubovima prilika je to za sazrijevanje, a mi ljudi obično ih iz tog razloga ne viđamo kao bebe golubove.

Izvor: Zooportal.hr

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 20 listopada, 2014 20:14