NAGODBA BEZ USPJEHA: Hotelska kuća u stečaju: Mađari protiv Mađara – “Primošten” dužan više od 108 milijuna kuna

PrimostenPlus L.S.
od PrimostenPlus L.S. 29 rujna, 2017 19:19

NAGODBA BEZ USPJEHA: Hotelska kuća u stečaju: Mađari protiv Mađara – “Primošten” dužan više od 108 milijuna kuna

Piše Vedrana Stočić/sibenski.slobodnadalmacija.hr

Uvijek zanimljiva, aktualna i bolna tema za Primošten i Primoštence – agonija primoštenskih hotela!

Predstečajna nagodba nije uspjela, a nekad ugledna hotelska tvrtka Primošten d.d. završila je u stečaju. Epilog je to dugogodišnje agonije koju prolazi ta turistička kuća. Naime, još koncem srpnja Fina je Trgovačkom sudu predložila pokretanje stečaja.

Potez Fine, odnosno države, začudio je brojne poslovnjake i turističke djelatnike, jer je stečaj zatražen u srcu turističke sezone, kada su svi kapaciteti primoštenske hotelske kuće bili dupkom popunjeni.
Pokretanje stečaja iznenadilo je i upravu Primoštena d.d. koji su se s vjerovnicima pokušali izvansudski dogovoriti. Vjerovali su da će im izvrsna sezona, petpostotni porast prometa i određena ulaganja zaustaviti stečaj. Međutim, CIB banka iz Budimpešte bila je neumoljiva.

Prema dostupnim podacima, CIB banka je i najveći vjerovnik s potraživanjem od 84 milijuna kuna. Veliki dug Primošten d.d. ima i prema vlasnički povezanim društvima, a najveći vjerovnik je Diamant marina koja potražuje 17 milijuna kuna i formalni je vlasnik Primoštena d.d.

PrimoštenPlus foto iz zraka_01

Jedna banka s Bahama potražuje sedam milijuna kuna, a manje iznose potražuju, primjerice, šibenski “Vodovod i odvodnja“ i to 17.000 kuna i splitski “Urbos“ 200 tisuća kuna. Još 2013. godine Općina Primošten po raznim osnovama od Primoštena d.d. potraživala je osam milijuna kuna. Kroz predstečajnu nagodbu dug za komunalnu naknadu, odvoz smeća i boravišnu pristojbu gotovo je anuliran. Naime, ostalo je još naplatiti oko 200 tisuća kuna, a radi se uglavnom o ratama za odvoz smeća i komunalnu naknadu, dok je Turističkoj zajednici podmirena boravišna pristojba.

Za razliku od uprave Primoštena d.d. stečajem nisu iznenađeni bivši mali dioničari. Nadaju se da će upravo stečaj konačno raspetljati privatizacijsku i poslovnu sagu primoštenske hotelske kuće.
Privatizacija te tvrtke, upozoravaju godinama, potpuni je nemar državnih institucija, posebice Hrvatskog fonda za privatizaciju koji je bio dužan nadzirati temeljni privatizacijski ugovor i naknadno potpisane anekse. Bivši mali dioničari godinama tvrde da je Primošten d.d. najveća privatizacijska prijevara i pljačka.

Tajnik malih dioničara Ante Gracin prije par godina iznio je nevjerojatne podatke da je unatoč Aneksu 2, koje je potpisan 2007. godine i kojim se zabranjuje prodaja nekretnina, njihova rasprodaja krenula netom nakon potpisivanja. Tvrtki “Nekretnine” iz Zagreba prodana je upravna zgrada, a tvrtki “Irming” iz Stobreča stara škola, depandansa i bivši turistički ured. Na kupljene nekretnine “Irming” je od jedne švicarske banke podignuo hipotekarni kredit od 19 milijuna eura, kredit se nije vraćao, pa se banka upisala na nekretnine. Na ostatak imovine Primoštena, Marinu Kremik, hotel “Zora” i autokamp “Adriatic”, hipotekarni kredit od 24 milijuna eura 2009. godine digao je sam vlasnik hotelske kuće Laszlo Attila Kerekes. Ni taj kredit se nije vraćao, pa se i na te nekretnine upisala jedna mađarska banka. Od silnih kredita, tvrde bivši mali dioničari, ni jedna kuna nije uložena u obnovu hotela.

Marina Lučica Primošten

– U srpnju 2010. godine dokumentacija je predana ravnatelju USKOK-a Dinku Cvitanu, danas glavnom državnom odvjetniku. Očito, mađarski vlasnici nikad ništa nisu ni planirali s hotelima u Primoštenu, osim preko njih izvlačiti novac – rekao nam je prije dvije godine Ante Gracin.

Inače, mađarski vlasnici 2002. godine kupili su Primošten d.d. za samo 1,6 milijuna kuna. Obvezali su se tada u roku od tri godine uložiti 15 milijuna eura u hotele i zadržati sve radnike. Koliko su Mađari uložili i koliko su namjeravali uložiti to nitko ne zna. Ostaje porazna činjenica da su i nakon petnaest godina hoteli Marina Lučica i Raduča ruševine i da je Primošten ostao bez 1000 prijeratnih kreveta. Ostala imovina je rasprodana, ili je pod hipotekom, premda je Državno odvjetništvo 2005. godine zabranilo rasprodaju nekretnina, dok se ne ispune preuzete obveze iz temeljnog ugovora. Istrage i kaznene prijave protiv Laszla Kerekesa i suradnika bar do sada bile su pucanj u prazno, a što će turističkom Primoštenu donijeti stečaj tek treba vidjeti. U Primoštenu samo strahuju da se ponovno kao vlasnici domicilne hotelske kuće ne pojave neki novi Laszlo Kerekes i Tomas Vitezy.

Izvor:Vedrana Stočić/sibenski.slobodnadalmacija.hr

 

Izvor:Youtube

PrimostenPlus L.S.
od PrimostenPlus L.S. 29 rujna, 2017 19:19