Primoštenske palme uništava crvena palmina pipa ?

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 8 listopada, 2014 15:04

Primoštenske palme uništava crvena palmina pipa ?

Primošten, kao i većina dalmatinskih gradova i mjesta, dići se prekrasnim palmama koje ukrašavaju vizuru naše obale. Nažalost, izgleda da u zadnje vrijeme palme napada nametnik crvena palmina pipa i palmin drvotoč. Krajnji rezultat tih nametnika je propadanje i izumiranje ovih prekrasnih biljaka. Situacija nije bezazlena, naime ovaj nametnik se izgleda proširio po cijeloj Dalmaciji i bolest je zahvatila veliki broj palmi duž cijele obale. 

Više o tim štetočinama pročitajte u daljnjem tekstu Slobodne Dalmacije.

Palme

 

Većinu palmi koje rese primorska mjesta od Pule do Dubrovnika uništit će opasni nametnici crvena palmina pipa i palmin drvotoč, proširene preko sadnica koje se u Hrvatsku dovoze iz zemalja Europske unije, najviše iz Španjolske i Italije. Ugrožene su čuvene palme na splitskoj Rivi, prekrasne palme na Branimirovoj obali u Zadru, šibenske palme, one bez kojih je nezamisliva riva u Makarskoj, ali i brojne palme u dvorištima privatnih kuća, ispred restorana i hotela, na dalmatinskoj obali i otocima.

Palme2
Iako je pregledima palmi – koje u okviru posebnog nadzora nad crvenom palminom pipom od 2009. provode fitosanitarni inspektori Ministarstva poljoprivrede u suradnji sa stručnjacima Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo – još 2011. utvrđena prisutnost karantenskih štetnih organizama crvene palmine pipe (lat. Rhynchophorus ferrugineus) i palmina drvotoča (lat. Paysandisia archon), njihova najezda do danas nije spriječena. Naprotiv, štetnik se proširio.

Palme1
U 2011. prisutnost crvene palmine pipe utvrđena je u Zadarskoj županiji, na području Turnja, i u Šibensko-kninskoj županiji, u parku hotelskog kompleksa Solaris, dok je palmin drvotoč nađen u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na području Brnika. Tijekom 2012./2013. utvrđeno je njihovo daljnje širenje. Crvena palmina pipa registrirana je i u Istarskoj, Primorsko-goranskoj te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a zabilježeno je daljnje širenje većih razmjera u Šibensko-kninskoj županiji. Palmin drvotoč se u Zadarskoj županiji širi na lokalitetu Kožino, te u Splitsko-dalmatinskoj županiji na lokalitetu Brnik.

Palme3

Zbog toga je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio Akcijski plan za eradikaciju i sprječavanje širenja tih bolesti. Fitosanitarni inspektori Ministarstva poljoprivrede, uz stručnu podršku Zavoda za zaštitu bilja i u suradnji sa zaposlenicima tvrtke Parkovi i nasadi iz Splita, obavili su detaljne preglede palmi na zaraženim lokacijama, ali prognoze nisu nimalo dobre.

 Palme5

 

Štetnici su sigurno na cijeloj obali

Na temelju toga gradovi i županije trebali bi donijeti planove preventive jer Grad Zadar neće moći spasiti sve palme, ali može zaključiti da su palme na Branimirovoj obali u Zadru najvažnije pa onda njih preventivno zaštititi. Kad nametnik uđe u drvo, ono se više ne može spasiti, tako da palme treba stalno pregledavati – kaže Mirna Petricioli, voditeljica sektora hortikulture iz zadarske gradske tvrtke “Nasadi”. Štetnici su sigurno već stigli u Zadar, a i u druge gradove kao što su Split, Dubrovnik, i Šibenik.

– Leptir drvotoča koji dolazi iz Pule gdje ih ima puno, napada lepezaste palme (žumara) kakve su bile kod crkve sv. Šime, ali napada i druge vrste palmi, poput kanarskih datula, koje su se kod nas uglavnom sadile nakon 2. svjetskog rata. Palmina pipa dolazi s juga, od Dubrovnika, i stigla je već do Turnja, a najviše na području Šibenika i Vodica gdje su štete velike. I Splićani se bore protiv crvene pipe jer ona napada najviše kanarske datulje, a sigurno ćemo crvene pipe naći i u Zadru kada su stigle do Turnja. Leptirica drvotoča snese 140 jaja i to ne na jedno stablo, nego na više njih. Čak 50-ak palmi može zaraziti samo jedan leptir. Stablo naizgled bude zdravo, a zapravo je oboljelo i tu pomoći više nema – ističe Petricioli.

Palme7
Štetnici su došli iz Južne Amerike i jugoistočne Azije, ali do nas su stigli posrednim putem, uvozom sadnica iz europskih rasadnika. S obzirom da je tržište Europske unije jedinstveno i većini je rasadnika cilj da robu što prije proda, mnoge su sadnice bez većih kontrola stigle do obale Jadrana, gdje zapravo ne postoji rasadničarstvo, nego se sve sadnice direktno uvoze. A s njima pipe i drvotoči koji će, čini se, uništiti većinu dalmatinskih palmi.
PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 8 listopada, 2014 15:04