Uzgoj vinove loze u vlačicama primoštenskog kraja

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus lipanj 18, 2016 18:14

Uzgoj vinove loze u vlačicama primoštenskog kraja

Uzgoj vinove loze u vlačicama primoštenskog kraja

Podaci o predlagatelju
Sveučilište u Zadru, Odjel za etnologiju i antropologiju

Adresa
Novi kampus, F. Tuđmana 24 i, 23000 Zadar

Telefon/fax
023/345-021, 023/311-282

E-mail
[email protected]

Web
http://www.unizd.hr/etnologijaiantropologija
Opis nematerijalnog dobra
Prvi podaci/spomen

Vlačice (kasetirane krčevinske jedinice uzgoja vinove loze u primoštenskom kraju) svjetsko su čuvenje dobile fotografijom “Trud ljudskih ruku” u ženevskoj Palači naroda 1969. godine, koja prikazuje najpoznatije vinograde iskrčene na ovaj način na brdu Bucavac Veliki kod Primoštena. Radi se o naglašeno simetričnom krčenju iz godina 1947.-1952., u osnovnoj jedinici vlačica poredanih u tirade prisutnih u ovom kraju još od feudalne starine. Spomen primoštenskih vlačica i vinograda na Bucavcu u najvećoj je mjeri sinoniman sorti grožđa babić, kakva je u ovom podneblju adaptirana procesom koji traje već stoljećima. Nakon 2. sv. rata lokalni uzgoj babića u tipičnim vinogradima podstican je radom nove gradske vinarije i mjesne Poljoprivredne zadruge, zahvaljujući čemu su grožđe i vino postali poznati a prizor pripadnih vinograda standardnom kulisom svakog predstavljanja ovoga kraja.

Povijesni podaci

Nakon udaljavanja turske opasnosti u XVII. st. prostor poluotoka Bosiljina (između Grebaštice i Marine) iz stočarske je privrede vezane za resurse ispaše i vode, poput reguliranog pristupa lokvi Dračevica, preobražen u poljodjelski a primoštenski je kraj zbog klimatskih posljedica isturenosti kopna u more ponio i naziv “Suha Punta”. Kultivacija vinograda krčenjem vlačica u primoštenskim se Stanovima odvijala najprije oko krških polja, potom između selâ i lokvi a potom i bliže obali. Stoga je karakteristični krajobrazni obros ovih krčevina asimetričan, amorfan i ovisan o poziciji starijih krčevina koje se nisu nizale kao drugdje po vertikalnim nizovima. Zato je uniformni vinogradarski obuhvat Bucavca Velikog povijesna anomalija, nastala rigidnom prisilom militantnog režima u jedinicama rastera iz feudalnog doba. Vrijeme industrijalizacije nakon 2. sv. rata je krčenje novih vlačica prorijedilo, no ovakva se poljodjelska praksa ipak kontinuirano provodi diljem primoštenskog kraja.

Nositelji znanja/tradicije/umijeća

Lokalne zajednice u Selu i Stanovima primoštenskog kraja. Vlasnici vinograda na Bucavcu Velikom okupljeni su u udrugu Primoštenskih vinara i vinogradara, koja ne pokriva čitav navedeni prostor. Također, u Stanovima radi Poljoprivredna zadruga Primošten Burnji. Kao uspješni predlagatelj registracije nematerijalnog kulturnog dobra već se pojavio i Ogranak Matice hrvatske u Primoštenu, kojem su članovi i vinogradari i koji je priređivao i javna predavanja o kulturnoj zaštiti Bucavca Velikog. Vinogradari su prisutni i u radu lokalne Turističke zajednice, koja je u više navrata prezentirala baštinu primoštenskih vlačica.

Današnje stanje

Kultivacija vlačica, osobito na nekoliko istaknutih pozicija, uživa respekt višom cijenom zbog jačeg sladora u grožđu. Tipični vinogradarski prizor vlačica u najnovije je vrijeme sučeljen malčiranim zemljištima za uzgoj smilja, gdje manjkaju ikakva krajobrazna obilježja. Također, registracija kulturnog krajolika Bucavca Velikog je pomogla stvaranju znatne razlike u otkupnoj cijeni grožđa babić s pozicija istovrsnih ili boljih od samog Bucavca kakve leže isključivo na prisojnim obroncima brdâ. Zbog toga bi zaštita umijeća i truda krčenja i kultivacije vlačica mogla pomoći u profiliranju i javnom čuvenju te naporne poljodjelske prakse.

Način izvođenja/provedbe

Kao ogledni primjer uzimamo vinogradarski rad Ante Gašperova (87) iz sela Krčulj u Primoštenu Burnjem (Stanovi). Posljednja četiri desetljeća sa svojom obitelji kontinuirano krči vlačice i uzgaja vinovu lozu na visokom prisojnom zemljištu zvanom Trovrh. Krš krči isključivo ručnim alatom (ćuskija, bat i lašun), bez pomoći strojeva, eksploziva ili kemijskih sredstava. Raspored vlačica se utvrđuje premetanjem štapa duljine 1,8 m i označavanjem sinjala. Prisojni krš postupno je krčio od nižih dijelova prema višim, što je posao kojeg nastavlja i danas. Kasetirani nizovi vlačica nižu se jednakomjernim rasporedom zaobilazeći tek najveće stijene. U iskrčenu vlačicu zemlji zatečenoj u venama među stijenama eventualno se dosipava bonusno tlo. Od vapnenca usitnjenog u procesu krčenja kultura loze ima koristi zbog održavanja povoljnog režima vlage u tlu. Na fotografiji se može vidjeti mala podloga divlje loze na koju će se kasnije nacijepiti babić. Višegodišnja loza od kasetiranog krša ima koristi zbog pojačavanja insolacije, zbog čega babić u ovakvim vinogradima uspijeva rasti i izravno iz šupljina vapnenca ostvarujući nevjerojatne skulptorske prepletaje kamena i loze.

(Prijavu sastavio Jadran Kale, dipl. etnol., Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru)

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus lipanj 18, 2016 18:14