14. studeni – svjetski dan šećerne bolesti

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus studeni 14, 2017 07:00 Updated

14. studeni –  svjetski dan šećerne bolesti

Šećerna bolest obuhvaća grupu metaboličkih bolesti karakteriziranih hiperglikemijom, koja je posljedica poremećaja stvaranja, lučenja i/ili djelovanja inzulina, a predstavlja velik javnozdravstveni problem. Prema procjeni IDF-a prevalencija šećerne bolesti za dobnu skupinu od 20 do 79 godina starosti u svijetu u 2013. godini iznosila je 8,3%, a u Europi 8,5%. Prema podacima CroDiab registra, u Republici Hrvatskoj 2014. godine broj oboljelih odraslih osoba iznosio je 254.296. Važno je naglasiti da 50% bolesnika nije otkriveno tako da se ukupan broj oboljelih procjenjuje na više od 400.000.

Šećerna bolest nalazi se na devetom mjestu vodećih uzroka smrti u 2014. godini s 2,48% udjela u ukupnoj smrtnosti na 100.000 stanovnika (za muškarce ona iznosi 2,07% a za žene 2,85%).

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a stručnjaci procjenjuju da će bez javnozdravstvene intervencije do 2030. godine taj broj porasti do 550 milijuna.

S obzirom na veliki broj oboljelih, ali i izraženi trend daljnjeg porasta, šećerna bolest predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Najčešće komplikacije šećerne bolesti su kardiovaskularne bolesti, nefropatija, retinopatija, neuropatija, dijabetičko stopalo i posljedična amputacija donjih ekstremiteta. Komplikacije su glavni uzrok mortaliteta i sve većeg opterećenja zdravstvenog proračuna. Danas se oko 85 posto sredstava utrošenih za dijabetes utroši upravo na liječenje komplikacija te bolesti. Trošak liječenja šećerne bolesti i njezinih posljedica u Hrvatskoj iznosi 2,5 milijarde kuna godišnje, odnosno 11,5 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Koji su rizični čimbenici pojave Dijabetesa tipa 2?

  • pretilost ili prekomjerna tjelesna težina;
  • nedostatak tjelesne aktivnosti;
  • netolerancija na glukozu;
  • neuravnotežena prehrana;
  • starija životna dob;
  • povišen krvni tlak i kolesterol;
  • slučajevi dijabetesa u obitelji;
  • gestacijski (trudnički) dijabetes;
  • etnička pripadnost-zapažena je učestalija pojavnost dijabetesa kod Azijaca, Latinoamerikanaca, domorodaca (SAD, Kanada, Australija) te Afroamerikanaca.

Koji su znakovi upozorenja (simptomi)?

Učestalo mokrenje, pretjerana i učestala žeđ, pojačani apetit, gubitak težine, umor, smetnje koncentracije, povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti), osjećaj bockanja („trnci”) u šakama ili stopalima. Među ostale simptome ubrajaju se: zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.

Što je moguće učiniti u prevenciji?

U primarnoj prevenciji, najvažnija je edukacija o dijabetesu: od prepoznavanja rizika do postavljanja realnih ciljeva u unaprjeđenju zdravlja, a time i sprječavanja pojave šećerne bolesti.

Dijabetes tipa 1 ne se može spriječiti. Još uvijek se istražuju čimbenici koji se smatraju uzročnicima uništavanja stanica koje proizvode inzulin. Dok se dijabetes tipa 2 može spriječiti održavanjem primjerene tjelesne težine, redovitom tjelesnom aktivnošću i uravnoteženom prehranom.

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) predlaže jednostavan plan od tri koraka za prevenciju dijabetesa tipa 2 kod osoba s povećanim rizikom od obolijevanja. IDF preporučuje prepoznavanje osoba iz rizične skupine oportunističkim probirom ili samotestiranjem. Osobe s povećanim rizikom obolijevanja od dijabetesa lako se mogu prepoznati uz pomoć jednostavnog upitnika koji procjenjuje čimbenike rizika kao što su dob, opseg struka, povijest dijabetesa u obitelji te povijest kardiovaskularnih bolesti i gestacijskog (trudničkog) dijabetesa. Osobama za koje se utvrdi da pripadaju rizičnoj skupini zdravstveni djelatnik trebao bi provjeriti razinu glukoze u krvnoj plazmi kako bi se otkrila eventualna povišena razina glukoze natašte (IFG) ili oštećena tolerancija glukoze (ITG) jer oboje upozorava na povećan rizik od dijabetesa tipa 2. Prevenciju treba usmjeriti prema onima kod kojih postoji rizik kako bi se odgodila ili izbjegla pojava dijabetesa tipa 2. Sekundarna prevencija podrazumijeva rano otkrivanje bolesti kroz preventivne preglede, odnosno osnovne mjere primarne zdravstvene zaštite.

Javnozdravstveni ciljevi i Zavod

Šećerna bolest kao jedan od vodećih javnozdravstvenih problema zahtjeva veliku pozornost javnozdravstvene struke i svih struktura društva:

  • svaka vlada treba provoditi učinkovitu zdravstvenu strategiju i politiku u prevenciji i kontroli šećerne bolesti;
  • svakoj oboljeloj osobi mora biti omogućena edukacija koja bi joj pomogla u kvalitetnoj kontroli bolesti;
  • cjelokupna, rizična i ciljana populacija, trebala bi biti educirana o znakovima šećerne bolesti, načinima sprječavanja pojave bolesti i načinima sprječavanja komplikacija.

Na sjednici Vlade RH, 24. lipnja 2015. godine usvojen je Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću 2015. – 2020. usmjeren na unapređenje zdravlja osoba sa šećernom bolešću uz provođenje učinkovitih mjera ranog otkrivanja, praćenja, liječenja i sprječavanja komplikacija same bolesti.

Tijekom tjedna od 14. do 20. studenog 2016. godine, Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar ” provest će kratko istraživanje rizičnih faktora dijabetesa i test glukoze u krvi za oko 500 odraslih osoba. Naši stručnjaci educirat će o usvajanju zdravih navika – prehrambene navike, redovita tjelesna aktivnost i prestanak pušenja. Odrasle osobe s visokom ocjenom rizika za dijabetes stručnjaci će educirati i savjetovati u svrhu promicanja zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, a bit će upućene i na daljnju obradu svojim liječnicima. Sve informacije možete pronaći na http://www.idf.org/wdd-events/.

Članak pripremile: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva i Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiolog

http://www.stampar.hr/

 

PrimoštenPlus
od PrimoštenPlus studeni 14, 2017 07:00 Updated
Napišite komentar

Nema komentara

Još nema komentara!

Napišite komentar! Na ovom članku još uvijek nema komentara, ali vi možete biti prvi.

Napišite komentar
Pogledajte komentare

Napišite komentar

Email adresa neće biti objavljena
Obavezna polja su označena*