Primoštensku težačku kuću i zlatne masline uveli u Europu

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 2 veljače, 2016 18:47

Primoštensku težačku kuću i zlatne masline uveli u Europu

Kad sam išao u srednju školu, u treći razred, tada nas je u Kruševu bilo oko 280 stalno nastanjenih mještana. Sada nas ovdje živi šezdesetak ljudi. No, moj sin i ja se ne predajemo, a ima još mještana koji su odlučili nastaviti težačku tradiciju – kazuje nam 61-godišnji Ante Županović, koji se u rodno mjesto, u zaleđu Primoštena, udaljen od svoje Općine deset i pol kilometara, odlučio vratiti prije 15 godina.
krusevo (6)
Naime, nakon što je srednju školu i višu ekonomsku pohađao u Splitu, gdje je završio za inžinjera organizacije rada, zaposlio se u zanatsko poduzeće Peristil. Prije 15 godina otišao je u invalidsku mirovinu, otac mu je već bio u poznim godinama, u Kruševu više nije mogao ništa raditi, ni u dvoru, ni u polju, pa se Ante Županović odlučio vratiti.
krusevo (2)
Sve stare loze i masline koje je imao, lagano je obnovio i proširio se dodatno na jednoj parceli s dvjestotinjak maslina, i sad ih ukupno ima oko 350. Osnovao je Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, kako bi mogao dobiti državne poticaje. Sve vrijeme na svom OPG-u vrijedno je radio kao vinogradar i vinar, a trud mu je kao poljoprivredniku dao velike rezultate.
krusevo (9)
Na Gastru je osvojio srebrnu medalju za vino – u pitanju je Babić, a s ovim vrhunskim i autohtonim vinom ima tri srebrne i dvije zlatne medalje sa Sabatine. Usto, osvojio je i četiri zlatne medalje za ekstra djevičansko maslinovo ulje na Noćnjaku, za zadnje četiri godine, osim prošle. Bio je u top 10 među četiristo uzoraka maslinova ulja visoke kvalitete.
krusevo (5)
Usto, dao se Ante još prije petnaestak godina u obnovu dvora, s pripadajućim objektima, sve pod konzervatorskim nadzorom. Pet objekata čine jednu cjelinu To je tradicionalna primoštenska težačka kuća, koja je danas zaštićena kao kulturna baština.

krusevo (17)

‘Ljudi su ovako prije radili’

– Ljudi su prije ovako radili, na ovakav način. Ko je bija malo imućniji, ima je malo više, a tko je bija malo manje imućan, ima je manje – kazuje nam Ante Županović, s kojim se u razvoj OPG-a prije pet, šest godina uključio i sin Radoslav – širem pučanstvu poznatiji kao Rade Županović, novinar s Radio Dalmacije.
krusevo (11)
Tako se u Ante i Rade zajednički zasukali rukave, te još bolje prionuli razvoju OPG-a, nazvanog “Radoslav Županović“, Zašto Radoslav, po sinu, a ne Ante, po ocu?
krusevo (10)
– Kako europski fondovi financiraju mlade poljoprivrednike, EU radi najviše na tome da se mladi ljudi vrate na selo, da ostanu tu, zasnivaju obitelju, prihoduju, mi smo odlučili da tu priču oko OPG-a prebacimo s očeva imena na moje – kazuje Rade, te dodaje:
krusevo (4)
– Jer, tu nam se otvaraju vrata za povrat više uloženih sredstava. Puno više nego u varijanti da se otac prijavljuje za europske fondove kao čovjek od 60 godina. Stvar je u tim omjerima povrata novca. On kao OPG-ovac na kraju radnog vijeka, njemu bi povrat uloženih sredstava bio pedesetak posto. U slučaju mene, kao mladog poljoprivrednika, povrat uloženih sredstava ide i do 90 posto. Znači, gledano financijski, skoro dvostruko više imaš povrat sredstava kao mladi poljoprivrednik. Zato dosta mladih ljudi preuzimaju obiteljska gospodarstva, kako bi se što više približili europskim fondovima – objašnava nam Rade Županović:
krusevo (8)
– U ovom trenutku radimo na oko hektar i pol vinograda. U planu je podizanje još dodatnog hektara, kroz europske fondove, koje smo već prijavili. Znači, jedan smo europski fond dobili, dva su u pripremi, i za njih je već prijavljena dokumentacija. Natječaji su zatvoreni, čekamo sad obradu…
krusevo (2)
Uz podizanje i širenje u poljoprivredi, tu je bilo i obnavljanje kuće. Za to je Radin otac Ante dobio 80.000 kuna od Ministarstva turizma nepovratnih sredstava.
krusevo (13)
– Uloženo je dosta novca u obnovu, oko 600.000 kuna vlastitih sredstava, jer je sve bilo pred urušavanjem. Sve je bilo skinuto, i bio je veliki problem naći čovjeka koji će to napraviti, kako je to izgledalo prije, i na način kako se radilo prije, da bi mogli konačno dobiti trajnu zaštitu kulturne baštine.

krusevo (15)

‘Ovo je smrič, a ovo jasen..’

Ove grede gore, to je sve autohtono drvo, ovo je smrič, a ovo jasen. Kamen je također s ovog našeg područja, dio je ostao od onih koji su već bili na kućama, dio ploča smo nabavili s drugih starih kuća koje su već srušene, povukli ih, i završili ovu priču – pokazuje nam Rade Županović, zajedno s ocem, njihovu primoštensku težačku kuću u Kruševu.
krusevo (7)
– Treba kazati da se na primoštenskom području ljudi, kao i u velikom dijelu Dalmacije, nisu bavili turizmom, ali ovdje se nisu bavili niti ribarstvom. Ljudi su na području Primoštena isključivo radili na zemlji. Maslina i loza su bili primarni, a prije, dok su imali životnje, uzgajalo se i žito, ječam… Krah se dogodilo nakon Drugog svjetskog rata, točnije od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Onda je krenulo nizbrdo. Iseljavanje sa sela, posao u gradovima – kazuje Ante Županović.
krusevo (14)
On i sin Rade raduju što se ljudi pomalo vraćaju svojim korijenima.

– Nakon šta je otac zaokružio ovu priču prvo smo ovdje jedan od ovih pet objekata registrirali kao kušaonicu vina, jer se bavimo proizvodnjom i vina i maslinova ulja. Sad, u ovom trenutku imamo kapacitete, već radimo s nekim turističkim agencijama, koje dovode goste u razdoblju turističke sezone, na degustacije. Dođe autobus s nekih 10,15 ljudi, pa do negdje četrdesetak. Toliki je kapacitet ljudi koje možemo primit – kazuje nam Rade Županović.

krusevo (12)

S njim i ocem obilazimo cijeli dvor.

– Ova druga prostorija se nekada koristila kao konoba za čuvanje vina, zato je i ukopana u zemlju, ispred se nalazi velika murva koja liti radi hlad, i bila je kao hladna prostorija najidealnija za čuvanje vina. Nakon što smo je renovirali, prenamijenili smo je u prostor za primanje gostiju. Ovdje može sjesti trideset i pet ljudi – pokazuje sin Rade.

Uključuje se i otac Ante:

– Ovo je manja prostorija, u kojoj, ako dođe cijeli autobus, može stati još deset, dvanaest ljudi. Dakle, možemo primiti pun autobus gostiju, u zatvoreni prostor.

Sve više ima zainteresiranih za ovakav vid turizma?

– Ima, samo se sve svodi na to da mi sve to vlastitim aranžanom dogovaramo. Dakle, nema velike podrške od turističkih zajednica i lokalne samouprave. Svi vole puno pričati, ali ništa ne čine da bi nas podržali. Svi pričaju o ruralnom razvoju, puna su im usta, „učinit ćemo sve“, a kad dođeš s konkretnim prijedlozima i programima, nikad ništa ne dobiješ. Sve se zapravo bazira na vlastitim snagama. Od proizvodnje, preko marketinga, do konačnog trženja proizvoda. Sve ovisi o snalažljivosti pojedinca da se snađe u postojećim uvjetima – negoduje Ante Županović.

Konzervatori sve nadgledali

– Ovo je zadnje, šta smo napravili prije dvije godine. Ovo je bila kamena kuća pod pločom. Morali smo je obnoviti da bude po standardima konzervatora, ali i ugostitelja. Jer, ovo je kušaonica koja mora zadovoljiti između ostalog i sanitarne uvjete. Oprema koja je tu postavljena je suvremena ugostiteljska, da bi se ovo moglo registrirati kao kušaonica, i u njoj raditi. U kuću i opremu je utrošeno 250.000 kuna. Ovdje je skidan kompletan krov, skidana stara žbuka, stavljene nove pločice, iz temelja su promijenjene sve instalacije. Sve opet pod konzervatorskim nadzorom. Ne možeš ništa napraviti a da konzervator ne kaže “ok, to je to” – objašnjava Rade Županović.

A da se javite na natječaje europskih fondova, papiri trebaju biti potpuno vlasnički „čisti“.

– Za vlasničke listove kuće i zemalja sam utrošio 40.000 kuna. Izlasci na terene sudaca, odvjetnika, geodeta, sve to moraš plaćati, da bi uopće došao u situaciju da možeš aplicirati s projektom za neki europski fond. U Dalmaciji, u ovom treutku, vrlo je malo ljudi sposobno pristupiti nekakvom europskom fondu, jer nemaju riješene imovinsko-pravne odnose. Bez čistih papira ne možeš pokucati na vrata europskim fondovima, to treba biti jasno. No, kad pristupiš tome, onda se otvaraju vrata za neke priče – veli nam Ante Županović.
krusevo (3)
Osobno mu je draža prosta poljoprivredna priča, ali europski fondovi su, svjestan je, sadašnjost s kojom se u poljoprivrednoj proizvodnji mogu učiniti bolji rezultati.

– Priča ide u tom smjeru da mi kroz europske fondove moramo prikazati i porast proizvodnje i pokazati u poslovnom planu da smo ekonomski održivi. Znači, povećanjem proizvodnje morat ćemo automatski još ljudi uključiti u ovu priču. To znači da će to biti ili sezonski radnici, s tim da se ja kao mladi poljoprivrednik moram zaposliti na OPG i plaćati sve doprinose državi, s osnove poljoprivrede. Znači, oni te kroz taj europski fond uvjetuju da se ozbiljno uhvatiš posla, i da nastaviš tu priču za koju su te oni financirali – kazuje nam Rade Županović.

krusevo

Zvali ih s tvrđave Barone

Da stvari uz ogroman trud idu najbolje pokazuje da su Županoviće zvali s tvrđave Barone, kako bi organizirali degustaciju proizvoda, s ciljem sklapanja ugovora o komisionoj prodaji, u tamošnjem restoranu. Vjeruju da će posao uspjeti, jer nude kvalitetne proizvode, i vino Babić i ulje.

Primjer je to, kazuju nam domaćini, na koji se rijetko nailazi u našem društvu, gdje se institucija uključuju direktno u poticaj OPG–ovaca. Kroz plasman i promociju domaćih autohtonih proizvoda direktno u turizmu.

– Tako bi stvari trebale funkcionirati u praksi. Zato svaka čast mladoj ekipi iz Šibenika koja se ozbiljno posljednjih nekoliko godina uključila u obnovu zapuštenog Šibenika. Mislim da su na pravom putu – kaže nam Rade.

Trenutno svoje ekstra djevičansko maslinovo ulje Ante Županović prodaje turistima po 90 kuna pola litra, upakirano. Svi koji žele takvo ulje plate ga bez problema, kazuje nam “jer onaj tko zna, prepozna kvalitetu“.

– A zašto su očevo ulje i Babić dobri? Jer sve radi na ruke. Znači, kompletna njegova proizvodnja je vezana isključivo uz njegovih deset prstiju. I nema tu nikakve industrije. Svaki dan mi je ćaća u vinogradu, svaki dan u masliniku, svaki dan je tu, i to je jamac te kvalitete. Prati masline od zimskog razdoblja, preko proljeća, kad ona krene, pa preko ljeta sve do jeseni, znači – stalno. Svaki dan nadzire, ne samo proizvodnju, nego i kvalitetu proizvodnje, što je jako bitno u dobivanju ovakvog vrhunskog proizvoda.

I za kraj našeg obilaska OPG-a “Radoslav Županović“ u Kruševu iznad Primoštena, narodna izreka, koju su nam je ispričali domaćini.

– Stara predaja naših starih kaže da je maslina kao majka, a loza kao žena. Jer, maslini kad god doša da doša, dobro si joj doša. A lozi, ako nisi doša kad ona hoće da dođeš, kao da nisi ni došao. Naime, maslini možeš doć u lito, najesen, ona će ti uvik vratiti to šta si uložio. A lozi, ako si zakasnio, nisi obavio gnojidbu na vrime, nisi obavio rezidbu, za ništa ti je sav trud za tu godinu.

TEKST I FOTO JOŠKO DADIĆ / ŠIBENSKI LIST

Izvor: Slobodna Dalmacija

PrimoštenPlus I.P.
od PrimoštenPlus I.P. 2 veljače, 2016 18:47