Bušotine u moru: Ni najviši ekološki standardi nisu garancija da neće biti štetnog utjecaja i na Primošten

Slični članci

• Tri utakmice i tri pobjede
• ZASLUŽENA FEŠTA ZA KRAJ USPJEŠNE SEZONE MNK PRIMOŠTENA
• FOTO: Bijeli labud gušta u noćnom plivanju dok Primošten spava

Općina Primošten negativno se očitovala na temu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu jer je Hrvatska među tri top države u Europi po kvaliteti mora, treća u Europi po bogatstvu vode, ima 19 nacionalnih parkova i parkova prirode, a gotovo 30 posto Hrvatske je pod ekološkom mrežom Natura 2000.

Ishitreno ulaženje Republike Hrvatske u priču oko eksploatacije Jadrana radi potencijalnog iskorištavanja ugljikovodika, riskantna je priča ukoliko se uzme u obzir da je posljednji put tek 2008. godine donesen Plan intervencija kod izvanrednih onečišćenja mora, očito je da i ovog puta država ne radi u interesu građana’, kažu u toj Općini.

– Primoštenski akvatorij, kao i morska prostranstva koja ga okružuju, imaju izuzetno visoke krajobrazne vrijednosti, a istražni prostor Srednji Jadran 11 nalazi se u neposrednoj blizini prolaza kojim se koriste nautičari dok krstare jadranskom obalom. Iz tog razloga, mišljenja smo kako bi već i istraživanje, a pogotovo eksploatacija ugljikovodika na tom istražnom prostoru moglo smanjiti krajobraznu vrijednost morskih prostranstava te negativno utjecati na nautički turizam u našem području – stav je Općine Primošten.

Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, kažu, u Jadranu je došlo do pomicanja istražnih područja od obale i otoka, strožih ekoloških standarda i navodno boljih ekonomskih uvjeta za Hrvatsku, međutim i dalje smo mišljenja smo da je granica od 6 kilometara od otoka i 10 kilometara od kopna i dalje preblizu obalnih naselja te da ni najviši ekološki standardi nisu garancija nepostojanja štetnog utjecaja na sva obalna mjesta, pa tako i na područje naše općine.

– Još većim rizikom smatramo negativan utjecaj na okoliš koji će neminovno uslijediti ako u tom istražnom prostoru dođe do eksploatacije nafte. Svjesni smo činjenice da je Strateškom studijom predviđeno da se prije svake eksploatacije ugljikovodika mora prvo izraditi studija utjecaja eksploatacije ugljikovodika na okoliš, ali želimo se izjasniti sada, dok se s istražnim radnjama još nije započelo. Redovnim radom platforme stvara se onečišćenje vode i zraka koje pri odgovarajućim morskim strujama/vjetru može dospjeti i do područja naše općine, te negativno utjecati na turizam, koji je glavni izvor prihoda Općine Primošten, kao i na ribarstvo – stav je primoštenske Općine.

Kako je istaknuto od Agencije za ugljikovodike i Ministarstva gospodarstva, na natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju mogle su se prijaviti samo kompanije koje udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima. Konzorcij koji je dobio dozvolu za istraživanje i eksploataciju na sedam istražnih prostora (između njih i Srednji Jadran 11 koji je najbliži našoj općini) čine kompanije Marathon Oil i OMV. Unatoč tome što te kompanije ‘udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima, obje su uzrokovale više nesreći i izljeva nafte u zadnjih 15 godina. Među značajnijima su izlijevanje nafte iz naftovoda Marathon Oil-a, 2000. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, prilikom čega je u okoliš ispušteno 1.900.000 litara nafte, te tri izljeva nafte pokraj obala Novog Zelanda koje je uzrokovao OMV.

 

Za razliku od izlijevanja nafte u ocean pokraj Novog Zelanda, svako izlijevanje nafte u plitki i poluzatvoreni Jadran dovelo bi do značajnih posljedica, tim više što Hrvatska (trenutno) nije spremna za sanaciju mogućih izljeva jer nigdje nije predviđeno koliko je primjerice potrebno kvalificirane radne snage za cjelokupno uređenje potencijalno zagađenog prostora (krški reljef bogato razvijene Jadranske obale) te koja su kemijska sredstva predviđena za čišćenje, odnosno gdje se i u kojem dijelu Hrvatske nalaze mjesta predviđenog skladištenja naftnog otpada te koja je procjena troškova prijevoza.

– Gruba optimistična procjena potencijalne zarade u dijelu Republike Hrvatske iznosi maksimalno 54,5 milijardi eura (procjena je izrađena za cijenu nafte 100 dolara po barelu i iskoristive rezerve od 1,5 milijardi barela ekvivalenta nafte), dok je zarada u turizma u istom periodu od 30 godina minimalno 240 milijardi eura. Ukoliko se uzme u obzir da se cjelokupno društvo okreće prema obnovljivim izvorima energije ta da je čist okoliš najveći kapital država jesno je da je riječ o više nego štetnom poslu – kažu u Općini Primošten i zaključuju:

Slijedom navedenog, a budući je Republika Hrvatska, odnosno Općina Primošten, država u kojoj proračun doslovno ovisi o rezultatu turističke sezone, vodeći računa da turizam ne samo da krpa državni već i kućne proračune, u situaciji kada prepuštamo 50 posto potencijalnog profita strancima dok isti ne snose rizike onečišćenja Općina Primošten ne može se pozitivno očitovati niti dati blagoslov ovom prijedlogu Vlade.

Izvor:Šibenik.in